Uticaj sna na fiziološke procese organizma
San je jedan od osnovnih sastavnih dijelova našeg života. Ta konstatacija je upravo praćena činjenicom da čovjek trećinu života provede spavajući.
Tijelo i organizam ne može izdržati dvadesetčetiri satno izlaganje naporu, zato je svakom čovjeku potreban kvalitetan san.
Naime, šta se to dešava s nama tokom sna je zaista fascinirajuće saznanje. Kolokvijalni stav je da se tokom spavanja mozak odmara. Međutim, mozak je pored faze odmaranja, također izuzetno aktivan. Mozak tada procesuira razne informacije i iskustva koje su se prikupile tokom dana. Određena istraživanja su pokazala da kompleksne podražaje mozak obrađuje u snu, potom te informacije koristi za donošenje odluka u budnom stanju.
Šta se zaista događa dok spavamo?
U fazi mirovanja dolazi do snižavanja tjelesne temperature što dovodi do pospanosti. Opuštanjem tijela, mišića i nerava potrošnja kisika opada za nekih 8%. Razlikuju se dvije vrste sna: paradoksalni i ortodoksalni san. Paradoksalni san karakteriše nepravilno disanje i puls, te brzi pokreti očiju (REM). Spavanjem prelazimo oko pet puta iz ortodokasnog u paradoksalni san. Karakteristike ortodoksalnog spavanja su opadanje metaboličke aktivnosti, krvnog pritiska i broja otkucaja srca.
Ortodoksalni san ima i dvije podgrupe: lagani i duboki ortodoksalni san. U lahkom snu, tokom noći, tijelo promjeni svoj položaj oko 40 puta, kako bi se cirkulacija odvijala nesmetano, te kako bi mišići ostali pokretni. U dubokom ortodoksalnom snu i mišići i mozak se maksimalno opuštaju. Prema ovim činjenicama, razlikujemo četiri faze spavanja. Prva faza traje oko 10 minuta. U tom periodu se javljaju alfa i beta valovi, koji odgovaraju budnom stanju svijesti. Druga faza traje oko 15 minuta. Mozak je aktivan, ali ne ovisi o podražajima iz vanjske sredine. Tada se pojavljuju theta valovi, koji su karakteristični za san. U trećoj fazi počinje duboki san kada se uspoava disanje i otkucaji srca su laganiji. Krv se preusmjerava na obnovu tkiva i organa. Četvrta faza je faza u kojoj mozak procesuira, a puls i disanje se ubrzavaju.
Iz navedenih karakteristika i fizioloških procesa možemo shvatiti važnost našeg spavanja. Dakle, normalni ciklus spavanja utiče i na fizičko i na mentalno zdravlje. Potrebno je izbjeavati sve faktore koje dovode do izostanska sna. Kao što stres utiče na cjelokupni organizam, tako utiče i na stvaranje poremećaja sna, pa je bitna eliminacija stresa ili barem što manje izlaganje stresu.
Zato, napravimo sebi kvalitetnu šemu dnevne aktivnosti od kojih ćemo 8 sati odvojiti za spavanje i relaksaciju organizma. Sama spoznaja o utjecaju kvalitetnog sna na organizam, neka nas potakne na analizu potreba našeg tijela za spavanjem.
Za Akos.ba piše: Hajrović Almedina
