Vi ste ovdje
Home > Srebrenica u fokusu > Uspješna povratnička priča : Senad Omerović proizvodi povrće koje se konzumira širom BiH

Uspješna povratnička priča : Senad Omerović proizvodi povrće koje se konzumira širom BiH

Senad Omerović (50) rođen je u Zvorniku, gdje je završio osnovno i srednje obrazovanje. Rat i agresija na Bosnu i Hercegovinu zatekli su ga u rodnom gradu, kada se priključuje Armiji BiH i aktivno učestvuje u odbrani domovine. Nakon februara 1993. godine i pada slobodne Zvorničke teritorije, utočište je pronašao u zaštićenoj zoni Srebrenica, odakle je, po raznim zadacima, do jula 1995. godine dva puta odlazio u Tuzlu i vraćao se nazad. Usljed pada Srebrenice odigrao je ključnu ulogu vodiča koji je izveo kolonu spasa koja se probijala do slobodne tuzlanske teritorije. Tom prilikom je pri samom kraju puta ranjen, a nakon oporavka odmah se priključuje Armiji BiH i nastavlja svoje učešće u odbrani svoje zemlje. U Srebrenici je izgubio oca, amidžu i djeda, te velik broj rođaka i komšija. Nakon rata vratio se u svoj rodni kraj 1999. godine i stao na čelo mjesne zajednice Novo Selo, a 2009. godine je u Konjević Polju na području Bratunca sa svojom porodicom krenuo u malo poduzetništvo i plasteničku proizvodnju.

Radom do uspjeha

Danas posjeduje veliku farmu sa sedmero stalno zaposlenih radnika. Izgradio je rasadnik povrća i hladnjače za skladištenje i pakovanje, te se za kratko vrijeme razvio prerastavši u najveću farmu za proizvodnju povrća u regiji Birač i šire. Društevno je aktivan kroz rad udruženja Prosvijetitelj i Proaktiva. Trenutno obnaša funkciju direktora opće poljoprivredne zadruge Agrofood iz Konjević Polja.

“Opća poljoprivredna zadruga počinje sa radom 2009. godine, kao poljoprivredno gazdinstvo. Došli smo na ideju da bi bilo dobro pokrenuti neku proizvodnju hrane, jer je u svijetu prisutan trend sve veće potrebe za hranom, a sve je manje onih koji se žele baviti njenom proizvodnjom. Tako smo krenuli u pokretanje proizvodnje hrane u plastenicima i na otvorenom, a kako se biznis razvijao, 2013. godine smo registrovali zadrugu u kojoj upošljavamo 7 radnika. Fokusirani smo uglavnom na proizvodnji povrća, a drugi segment naše proizvodnje jeste proizvodnja presadnica povrća. To je registrovana proizvodnja u kojoj proizvodimo visoko rodne hibride iz svih povrtlarski kultura i svake godine težimo da to usavršavamo.”, kaže Senad

Krenuli su skromno sa plastenikom od 100 kvadrata. Prema Senadovim riječima, bila je to još uvijek amaterska proizvodnja, a kasnije su uz pomoć “Muslim made” organizacije dobili su još tri plastenika sa po 350 kvadrata i tu su ostvarili velike rezultate pokazavši velik nivo zalaganja. Kasnije se toj podršci pridružilo i Federalno ministrastvo za izbjegla i raseljana lica i dolazi do proširenja proizvodnje svake godine.

“Imali smo sreće jer smo ušli u lanac Z marketa a oni se šire svake godine. Tu imamo rješen plasman, a određene kulture distribuiramo na području Sarajeva na pijacu Hećo i još neke firme. Sve su to još nedovoljne količine na osnovu potražnje koja je velika.”, pojašnjava Senad

Nedostaje radne snage

Da bi se uspjelo u ovoj oblasti nužne su dvije stvari, kaže Senad. Praćenje novih tehnologija i kvalitetna radna snaga.

“Ozbiljno se baviti poljoprivrednom je nezamislivo bez upotrebe novih tehnologije, dostignuća i nauke. Drugi segment je obuka radne snage. Danas je najveći problem i kočnica u svemu je nekvalificirana radna snaga. Nemamo ljudi koji su željni promjena i koji su spremni da uče i bave se novim dostignućima, a bez toga nema rezultata. Baviti se poljoprivredom po starim tehnologijama ne možete biti konkuretni na tržištu.”, ističe on

Sve što je Senad uspio postići u proteklih 8 godina, dokaz je da se bavljenje ovom vrstom poljoprivrede isplati. Do sad su podigli 4.500 kvadrata pod folijom, napravljen rasadnik, staklenik 550 kvadrata, urađeno grijanje, izgrađeni pomoćni objekti, instalirane mašine, oprema i alati.

“Ostvarili smo ogroman napredak i to se isplatilo. Međutim, da bi se uspjelo u ovom poslu morate voljeti taj posao, učiti i odreći se nekog “normalnog” života, jer poljoprivreda ne podrazumijeva uobičajeno radno vrijeme, već se morate prilagoditi uslovima koji tu vladaju, te naučiti primjenjivati nove tehnologije i kontinuirano ulagati.”, pojašnjava Senad

Nastaviti sa ulaganjem

Kada su u pitanju planovi u budućnosti, Senad kaže da planiraju izgraditi još jedan pomoćni objekat gdje će biti sjedište zadruge, koji će realizirati u saradnji sa BhB organizacijom i nastaviti sa instalacijom novih plastenika.

“Nastavićemo tempo rasta i širenja plastenika, jer na otvorenom polju nemamo neka pozitivna iskustva, nešto se i ne isplati to raditi. Ovdje je malo kontrolisanija atmosfera i bolja klima, rezultati su bolji  i nastavićemo rast u tom pravcu.  Nastojaćemo da iznađemo radnu snagu koja ima kvalitet i želju da uči i napreduje. Gledaćemo da u budućnosti dobijemo desetak mladih pripravnika koji bi se kroz određeno vrijeme obučili i to bi bila okosnica našeg razvoja.”, kaže on

Senad Omerović je dokaz kako čovjek, uprkos svemu što je prošao, sa jasnom vizijom i željom za uspjehom može ostvariti uspješnu povratničku priču. Njegovim poljoprivrednim proizvodima dobivenim na farmi u Konjević Polju, danas se hrane građani širom Bosne i Hercegovine.

Za Akos.ba Fahrudin Vojić

Akos.ba pratite putem aplikacije za Android i društvenih mreža Facebook | Instagram | Twitter.

Top