12. 07. 1995. Srebrenica Jedina ljubavi moja, Ne plači molim te, ako pismo ovo primiš. Još su pored mene tri brata, pa ćemo bol podijeliti. U nadi sam da si sada u gradu soli. Gdje sam darove birao tebi za svaki praznik i ponekad lagao da moram tamo na put, ali samo sam htio tvoje želje ispuniti. Od
Tag: Srebrenica 2018
Abdulah Sidran: Pjesma o Srebrenici
Ovo nije obična pjesma. Ovo nije poezija od koje će vam se probuditi leptirići u stomaku, a u glavi biti proljeće. Udahnite duboko, jer ovo pred vama je komad historije koji nikada, ali nikada neće biti izbrisan! Pjesma o Srebrenici Bolje da je nema Nego da je ima Ovakve Kakva danas jeste Naša Srebrenica. Ni mrtvo ni
Sociologija srebreničkog genocida: Šta kažu mladi?
Još davne 1991. godine Z. Bauman, poljski sociolog, u svome članku ''Modernost i holokaust'' dotiče se masovnog ubijanja sa pozicije sociologije. Tada, na zalasku 20. stoljeća, on predstavlja holokaust kao civilizacijski klimaks, kao fenomen koji se dešava naprednom društvu, društvu koje je poodmaklo prahistoriji i prahistorijskim ''vrijednostima.'' Samo nekoliko godina kasnije
Faruk Šehić: Srebrenica, sveto mjesto i mjesto pomirenja
Srebrenica Noću smo stigli u Srebrenicu iz Beograda. Noću grad izgleda kao i svaki drugi bosanski grad, zamotan pomrčinom, opkoljen brdima na kojima je iznova niklo drveće, jer je ono bliže gradskoj jezgri, tokom rata, bilo posječeno radi ogrjeva. Srebrenička brda nisu toliko visoka, ali imaju nagle obronke. Tek drugi dan
Auschwitz ili Srebrenica
Sličnost je u tome što su to oba toponima, dva bivša grada, bivša naselja, oba simboli ili zastave smrti, imaju pečat genocidnog, dakle u ljudskoj povijesti najstrašnijeg zločinstva, zločinjenja zlikovštva nad čovjekom, žrtvom, žrtvama, ubilačkog orgijanja dželata nad nevinima. I Auschwitz i Srebrenica su dva simbola zločinjenja bijelog, komšijskog evropskog
Srebrenica i holokaust: U čemu je razlika?
U cilju afirmiranja istine o Srebrenici, ali i dijaloga o teškoj prošlosti naših prosotra, redakcija INS prenosi tekst „U čemu je tačno razlika?“ autora Alekseja Kišjuhasa, objavljenog u listu "Danas", u kojem povlači paralelu između genocida iz jula 1995. i nacističkih zločina '40-tih. Tekst prenosimo u cijelosti, bez uredničkih intervencija: Zamislimo sledeću stvar.
Srebrenički juli
Mjesec je to sedmi po redu, vedar i sunčan, obično bude. Ko djetetu juli je miris'o po medu, a danas gorčina i misli lude. Kad juli dođe čuje se jecaj, srebreničkih majki i naših sestara. Tupi odjekuje muškaraca vapaj, četnička ruka mladiće udara. Krivi smo bili što nismo ko oni, što islam srca ispuni naša. Ispolji se tuga u cijeloj
Sa druge strane: Srebrenička pokora
Kaligrafija ispisana u Cvijetu Srebrenice
Aida Rahmanović-Đulović, jedna je od mladih žena koje se ozbiljnije bave kaligrafijom u BiH. U danima uoči 22. godišnjice genocida u Srebrenici zadivila je javnost svojim radom – kur'anskom surom Ihlas ispisanom kaligrafijom na Cvijetu Srebrenice. Ova studentica Islamskog pedagoškog fakulteta iz Zenice umjetnošću arapske kaligrafije se počela baviti prije samo godinu
Potočari: Koju sudbinu krije nišan sa imenom Marko (Marinka) Marković
Mersed Smajlović, direktor Memorijalnog centra Potočari-Srebrenica, za Deutsche Welle kaže da ima neprovjerene informacije o ovoj osobi: "Navodno se radi o Bošnjaku koji je pred pad Srebrenice, sluteći valjda najgore, promijenio ime. Kažu da se nadao da će mu to pomoći." Marko iz mješovitog braka Na nišanu još piše da je Marko rođen 1963.