Uspješna godina za bh. novinara, publicistu i književnika Ruždiju Adžovića

Godina 2021. bila je izuzetno plodonosna i uspješna za bh. novinara, publicistu i književnika Ruždiju Adžovića. U ovoj godini su objavljene dvije njegove knjige u dvije države i na dva jezika.

Naime, u prvoj polovini godine, u Ankari je objavljen na turskom jeziku njegov roman “Ogrlica iz Šanliurfe” (“Šanliurfa Kolyesi”), u izdanju ugledne izdavačke kuće Hece. Početkom avgusta ove godine, poznata bh. izdavačka kuća Buybook objavila je Adžovićevu, sedmu po redu knjigu “Tunjo – razgovori s Muhamedom Filipovićem”, koja je doživjela promociju na Šestom međunarodnom festivalu književnosti Bookstan u Sarajevu.

“Godina 2021. bila je za mene, zaista, uspješna, i takvu godinu bi poželio svaki autor, književni stvaralac. Početkom godine obradovala me je vijest da je moj turski izdavač objavio moj roman ‘Ogrlica iz Šanliurfe’, što je bilo jedan od mojih većih uspjeha na polju književnosti. Zaista sam ponosan na činjenicu da je tako ugledna izdavačka kuća, kao što je Hece iz Ankare, procijenila da je moja knjiga vrijedna prevođenja na turski jezik i predstavljanja čitalačkoj publici u tako velikoj i značajnoj zemlji kao što je Republika Turska. To je veliko priznanje“, kaže Adžović za Anadolu Agency (AA).

Njegova želja je, dodaje, da što više čitalaca u Turskoj pročita roman i da se, iz prve ruke, upozna sa dešavanjima u Bosni i Hercegovini tokom agresije na ovu zemlju, ali i sa političkim previranjima koja su prethodila tom krvavom ratu. Adžovićev roman “Ogrlica iz Šanliurfe”, koji je u Bosni i Hercegovini, doživio četiri izdanja, je svjedočenje i o stradanju nedužnih Bošnjaka i Hrvata u srpskim logorima, ali donosi i priču o tragičnoj ljubavi, iznevjerenom prijateljstvu, što sve skupa, kako je to kazao jedan književni kritičar, simbolizira stradanje Bosne i Hercegovine.

“Moj roman ‘Ogrlica iz Šanliurfe’, na neki način, povezuje gotovo sve zemlje na Balkanu, a udio u tome ima i Turska, što potvrđuje i sami naziv knjige, jer se dio ranije dešava u čudesnom gradu Šanliurfa. Već sam negdje kazao, boravio sam dva puta u Šanliurfi i zaljubio sam se u taj fascinantni grad. To je bio razlog da dio radnje romana, koji sam prvobitno bio smjestio u jednu drugu državu, prebacim u Šanliurfu. To me zauvijek vezalo za taj grad i Republiku Tursku. Mogu slobodno reći da sam prvi u Bosni i Hercegovini otkrio Šanliurfu. Kasnije je i poznata bh. rediteljica Aida Begić u Šanliurfi snimila jedan od svojih igranih filmova“, naglašava Adžović.

Želja mu je, kako kaže, da svoj roman predstavi u Šanliurfi.

“Moj roman, ali na bosanskom jeziku, sam već promovirao u Istanbulu, zahvaljujući mojim prijateljima iz Udruženja Bosna-Sancak Hilmi Erdemu i Muhamedu Sancaktaru. Međutim, volio bih se susresti sa čitalačkom publikom u Šanliurfi. Znam da bi to bio dirljiv susret i nadam se da će se to dogoditi jednog dana“, kaže Adžović.

Inače, Adžovićev roman “Ogrlica iz Šanliurfe” je njegova druga knjiga objavljena u Turskoj. Adžovićeva nova knjiga “Tunjo” izazvala je veliku pažnju, ne samo u BiH nego i u regionu.

“Moja knjiga o profesoru Muhamedu Filipoviću je rezultat naših četvoromjesečnih namjenskih razgovora koje smo obavljali u prostorijama Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti gdje je profesor, kao predsjednik te institucije imao kancelariju. Riječ je o knjizi naših namjenskih četvoromjesečnih, svakodnevnih razgovora. Našao sam jednu zanimljivu formu, koju sam ranije primijenio u mojoj knjizi ‘Kilibarda – Sarajevski dani’, a koja je dobro prošla kod čitalaca. Knjiga je svojevrsna ispovijest akademika Filipovića. To su svjedočenja o brojnih ljudima i događajima koji su bili presudni za sudbinu Jugoslavije, a kasnije i Bosne i Hercegovine. Profesor Filipović svjedoči o previranjima u Bosni i Hercegovini prije agresije, o mirovnim pregovorima, učesnicima tih pregovora, a osvrnuo se i na vječite napade na njega u svim režimima i vremenima. Sretan sam što mi je Buybook ukazao povjerenje i sam pečat ove značajne izdavačke kuće daje težinu mojoj knjizi, ali i meni kao autoru“, kazao je Adžović.

Kako navodi, planira knjigu u istoj formi napraviti i sa akademikom, piscem i scenaristom Abdulahom Sidranom, koji je pristao na to. Sidran je, inače, bio recenzent Adžovićeve knjige pripovijetki koja je objavljena prije nekoliko godina.

“Želja mi je da uradim knjigu i sa Sidranom, koji je jedna od najznačajnijih ličnosti u BiH. Završavam i svoj novi roman, radnog naslova ‘Sjena Sergeja Jesenjina’, za koji mislim da će veoma biti prihvaćen ne samo u Bosni i Hercegovini“, naglašava Adžović.

Akos.ba