Uprava BBI centra: “Slovenački ‘umjetnik’ bez odobrenja ušao u BBI centar”
BBI centar se izvinio posjetiteljima zbog performansa slovenačkog “umjetnika” sa džinovskim penisom
Prije tri dana se glavnim sarajevskim ulicama “provozao” gigantski penis, privukavši pažnju prolaznika, kao i posjetitelja tržnog centra BBI u centru grada.
Gigantski penis bio je zapravo umjetnička instalacija slovenskog “umjetnika” Marka Brecelja, te dio performansa koji se održavao u okviru trodnevne manifestacije “Održivo u neodrživom”, koju organizuje umjetnički kolektiv KreaKtiva, koji djeluje u prostorijama kina 1. maj u Sarajevu.
Općepoznata je stvar kako umjetnici i svi drugi građani imaju pravo na uzurpiranje javnog prostora u cilju predstavljanja svog rada kroz različite performanse i umjetničke akcije, no problem je u tome što nisu imali dozvolu za ulazak u tržni centar BBI.
Uprava BBI centra se iz tog razloga oglasila saopćenjem za javnosti u kojem su naveli kako oni nisu odobrili ovaj, kako su ga nazvali, “umjetnički performans”.
“Predstavnici umjetničkog kolektiva su bez odobrenja Uprave BBI Centra ušli sa svojom ‘umjetničkom instalacijom’ u BBI centar, nakon čega je odmah reagovalo osiguranje BBI centra i uklonilo ih iz centra”, naveli su iz Uprave i dodali kako ovakvo ponašanje umjetnika smatraju izuzetno neprimjerenim i provokativnim.
“Ovim putem se izvinjavamo i našim posjetiteljima zbog neugodnosti koje su imali zbog ovog incidenta”, poručili su iz uprave BBI-a.
Navodno je umjetnik Marko Brecelj sa ovom instalacijom trebao biti ispred galerije Mak, no onda je samoinicijativno odlučio prošetati džinovski penis centrom grada, te svratiti u BBI centar, iako u pitanju nije bio unaprijed dogovoreni performans.
Opravdano se postavlja pitanje ovakvog neprimjerenog postupka i namjernog napuštanja dogovorene lokacije ispred galerije Mak, osim da je dotični pokušao da u danima bajramskih praznika izazove određeni vid revolta i reakcije od običnih građana. Moguće da se ovim jeftinim pokušajem skretanja pažnje htjelo ukazati na ‘učmalost’ i zaostalost’ tradicionalnog bosanskog mentaliteta i kulture koji nisu u stanju da podnesu ‘umjetničke slobode’ izražene u pronošenju džinovskog muškog falusa kroz urbanu sredinu, a sve u vidokrugu osjetljivih grupa stanovništva poput djece i žena. Reakcije javnosti su su izostale i možda je to najbolji odgovor na ovakve i slične ‘performanse’. Poučeni iskustvom s sličnim ‘eventima’ i aktivnostima problematičnih persona koje se kriju pod plaštom umjetničkih sloboda i ljudskih prava, možemo reći da su ignorisanje i neobraćanje pažnje ponajbolji način suočavanja i rješavanja takvih situacija.
Akos.ba
