Unaprjeđenje odnosa BiH i Albanije kroz otvaranje ambasada
Početkom oktobra mjeseca predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović boravio je u višednevnoj službenoj posjeti Republici Albaniji tokom koje se susreo sa predsjednikom Ilirom Metom, premijerom Edijem Ramom, predsjednikom Parlamenta Gramosom Ručijem, gradonačelnikom Tirane Erionom Veliajom, te je posjetio bošnjačku zajednicu u Draču. Kodžasu i Boraki
Predsjedavajući Džaferović je obavijestio predsjednika Ilira Metu o odluci Predsjedništva BiH da otvori Ambasadu Bosne i Hercegovine u Republici Albaniji. Predsjednik Meta je izrazio zadovoljstvo time te potvrdio da će i Republika Albanija otvoriti svoju ambasadu u Bosni i Hercegovini. Ovi koraci su preduslov za intenzivniju sarađuju na svim nivoima i u svim oblastima između dvije prijateljske zemlje.
Ova posjeta dolazi nakon iza aktivnosti mnogih naših institucija koje su pomogle Albaniju, odnosno Drač u procesu oporavka nakon razornog prošlogodišnjeg potresa usljed kojeg su znatno nastradala bošnjačka naselja Kodžas i Boraki.
Pored Islamske zajednice i Merhameta u prikupljanje i dostavu pomoći Albaniji uključila su se mnoga humanitarna udruženja i pojedinci.
Predsjedavajući Džaferović je obišao i osnovnu školu u izgradnji “Adem Sabljić“ u Borakiju, čiju je izgradnju finansira Republika Albanija. U ovoj školi, oko 220 učenika će, osim drugih predmeta, učiti bosanski, albanski i engleski jezik.
Tokom obraćanja velikom broju građana koji su se okupili u čast dolaska, predsjedavajući Džaferović je iskazao važnost očuvanja identiteta, tradicije i jezika područja s kojeg potiču. Naglasio je njihov dugogodišnji doprinos Republici Albaniji te izrazio nadu da će veze koje imaju s Bosnom i Hercegovinom biti unaprijeđene u godinama koje slijede.
Predsjedavajući Džaferović je sa gradonačelnikom Šijaka simbolično uručio ključeve obnovljene kuće Ganiji Korjenić. To je jedna od osam stambenih jedinica koje su obnovljene dijelom i sredstvima iz Bosne i Hercegovine, a namijenjene su porodicama koje su u zemljotresu 2019. godine izgubile svoje domove.
Tako blizu, a tako daleko
Geografska blizina na primjeru sveukupnih odnosa Bosne i Hercegovine i Albanije pokazuje da nije dovoljna za uspješnu saradnju između dvije države. Otežavajuće okolnosti sa kojima su se suočile ove dvije države na kraju 20. stoljeća spriječile su razvijanje njihove prirodne saradnje.
U Bosni i Hercegovini živi oko 25 000 Albanaca koji su prijeklom iz različitih država, a u Albaniji živi preko 10 000 Bošnjaka koji su vrijeme odlaska Osmanlija, a dolaska Austro-ugarske pronašli svoje utočište u okolini Drača.
Albanija je među prvim državama priznala nezavisnost Bosne i Hercegovine 21. aprila 1992. godine, a diplomatski odnosi su uspostavljeni u decembru iste godine.
Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija je svoju prvu zvaničnu utakmicu odigrala 30.11. 1995. upravo sa Albanijom na gostujućem terenu, gdje su domaćini bili uspješniji rezultatom 2:0.
Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Igor Crnadak i ministar vanjskih poslova Albanije Ditmir Bushati otvorili su 31.10.2016. godine u Sarajevu počasni generalni konzulat Republike Albanije, dvije godine nakon što je u Sarajevu zatvorena albanska ambasada. Ova ambasada je djelovala od 2010. do 2014. godine, a ambasada Bosne i Hercegovine u Albaniji postojala je između 1993. i 1998. godine.
Za počasnog generalnog konzula je imenovan Muharrem Zejnullahu, bivši ambasador BiH u Tirani i savjetnik u Ministarstvu vanjskih poslova. Otvaranje konzulata je korak naprijed nakon što je 2014. godine zatvorena ambasada Albanije u Sarajevu.
Dr. Haris Silajdžić spada u malobroju skupinu osoba koja se kroz nauku bavila odnosima Bosne i Hercegovine i Albanaca. Naime, dr. Silajdžić je magistrirao i doktorirao na Univerzitetu u Prištini 1977. i 1979. godine. Tema njegovog magistarskog rada je bila „Albanski nacionalni pokret u bosansko-hercegovačkoj štampi“ U Prištini se zaposlio 1974. godine na Institutu za historiju Kosova, gdje radi do 1978. godine. Nakon toga je angažiran za predavača arapskog jezika na Filozofskom fakultetu u Prištini. To svoje znanje i iskustvo je iskoristio kao član Predsjedništva Bosne i Hercegovine kada je 2009. godine tokom zvanične posjete Tirani dogovorio obostrano diplomatsko pokrivanje. Međutim, BiH nikada nije ispoštovala taj dogovor, a Albanija je nakon četiri godine zatvorila svoju ambasadu uz obrazloženje da se radi o mjerama štednje. Naravno, pravi razlog je nepoštivanje dogovora za otvaranje bosanske ambasade u Tirani i odnos prema Kosovu jer se Albanija i na Balkanu i u Briselu ponaša kao zaštitnica interesa Kosova.
Prvi i jedini ambasador Albanije u Sarajevu Flamur Gashi je tokom svog mandata potpisao deset bilateralnih sporazuma između BiH i Albanije što se najviše osjetilo na izuzetno povećan broj turističkih posjeta građana i jednoj i drugoj zemlji. Ove dvije države nisu na polju turizma konkurencija jer jedna ima more, a druga planine.
Analizom ekonomske razmjene između ove dvije države prema podacima Vanjskotrgovačke komore Bosne i Hercegovine jasno se vidi da ova država na račun Albanije ostvaruje suficit u trgovini, ali je ukupna trgovina na simboličnom nivou i nije blizu ni 100 miliona KM.
U bosanskohercegovačkom izvozu dominiraju proizvodi od čelika, željeza, mineralna goriva te drvo i proizvodi od drveta, dok u albanskom uvozu dominira voće, povrće, životinjska koža.
Turizam predstavlja najintezivniju poveznicu između dvije zemlje, a ponude su komplementarne. Albanija je posljednja turistička neotkrivena tajna Evrope sa obalama na dva mora, dok sa druge strane bosanskohercegovačke planine su kroz zimski turizam primamljive albanskim turistima.
Ekonomske odnose pored političkih dodatno otežava loša saobraćajna veza. Iako je udaljenost između Sarajeva i Tirane manje od 400 kilometara da bi se prešao taj put potrebno je između osam i deset sati, a autobusima mnogo duže. Dva glavna grada su se pobratimila 1996. godine, ali njihovo saobraćajno približavanje je tek izglednije nakon najave Evropkse unije za ulaganje na Balkan, gdje je jedan od postavljenih ciljava i međusobno povezivanje glavnih gradova regije.
Najveću investiciju iz Albanije u Bosnu i Hercegovinu je realizovala Balfin grupacije kroz otvaranje Jumbo centra u Sarajevu u maju 2017. godine. Prilikom otvaranja ovog centra najavljeno je da će Balfin grupacija otvoriti pet centara u Bosni i Hercegovini u kojima će raditi 300 radnika. Ova grupacija je prisutna u osam zemalja regiona sa više od 80 prodavnica.
Od bosanskohercegovačkih kompanija u Albaniji su prisutni Energoinvest, koji je izgradio dva dalekovoda vrijedna 29 i 32 miliona euro, kompanija Euro-asfalt je gradila auto-puteve, HIFA oil je dostavljala bitumen za asfalt.
Bošnjaci žive već 150 godina u Albaniji
Albanski parlament je u oktobru 2017. godine usvojio Zakon o zaštiti nacionalnih manjina u Republici Albaniji, kojim su Bošnjaci kojih ima oko 10 000 proglašeni nacionalnom manjinom u ovoj zemlji. Riječ je o iznimno važnom zakonu kojim se predviđa da građani koji pripadaju nacionalnim manjinama imaju pravo učiti vlastiti jezik.
Tim povodom počasni konzul BiH u Draču Fikret Klarić je izjavio da je ovo priznanje najvažniji zakon kojeg Bošnjaci Albanije čekaju godinama.
„Zakonom smo dobili priznanje, a nakon priznanja dolaze i sve druge stvari poput mogućnosti da na narednim izborima dobijemo zastupnika u Albanskom parlamentu”.
Bošnjaci u Albaniji su uglavnom porijeklom iz okoline Mostara, Blagaja, Stoca i Čapljine, a sa svojim sunarodnjacima su održavali kontakt sve do Drugog svjetskog rata, odnosno uspostave režima Envera Hodže.
Ova posjeta i mnogobrojni kontakti u okviru humanitarnih aktivnosti su dobra najava jačanja odnosa između matice i ove malobrojne ali vrijedne bošnjačke zajednice na Balkanu. Međutim, bez uspostave institucija u Albaniji koje će Bošnjake predstavljati i povezivati na različitim poljima od kulture, obrazovanja do ekonomije ne možemo se nadati napredku.
Najveći korak na ovom putu jest povratak bosanske ambasade u Tiranu, odnosno albanske u Sarajevo.
Iako malobrojna zajednica Bošnjaci su vrlo uspješni i priznati građani Albanije čiji kapacitet tek treba da bude stavljen u službu matične države.
Za Akos.ba piše: Sanadin Voloder
