Moj vrt
Ukrasno grmlje – sadnja,presađivanje i njega
Grmlje spada u grupu glavnih elemenata,pored građevinskih objekata,u izgradnji vaših zelenih površina,parkova i prilaza okućnici.Ne dostižu visinu drveća iako ponekada imaju formu sličnu drvetu,a drvo formu grma.U grupu grmlja ulaze i biljke koje imaju žbunast oblik ali su im obično odrvenjeli samo donji dijelovi,tako da im gornji dijelovi izumiru,a zatim se ponovo obnove iz korijena-polužbunovi.
- Priprema zemljišta i sadnja grmova
Površina na kojoj će se izvršiti sadnja grmova treba da se prekopa do dubine 30-40 cm i dublje,što zavisi od prodiranja korijenovog sistema pojedine vrste.Često nam nije moguća ovakva obrada cijele površine,pa smo nažalost ograničeni na kopanje rupa za sadnju.U tom slučaju rupe popunjavamo baštenskom zemljom,đubrimo i primjenjujemo druge agrotehničke mjere kako bi sadnja bila uspješna.
Jame je po pravilu potrebno pripremiti na vrijeme-najbolje je kopati u proljeće za jesenju sadnju,a u jesen za proljećnu.Dimenzije jama zavise od vrste grma,a srednje vrijednosti su:širine 50+60 cm i dubine 50+60 cm.Ove dimenzije su približno 2-2,5 puta veće od veličine korijena grma u vrijeme sadnje.Kod sadnje pojedinačnih grmova-solitera dimenzije jame treba malo povećati.
Poslije kopanja jame,dno se prekopa i popunjava mješavinom koja se sastoji od treseta,300-500 grama granuliranog superfosfata i do 1 kg drvenog uglja,jednog dijela humusa i baštenske zemlje,a ako je zemljište koselo i 200-300 grama kreća.
Dodavanje veće količine đubriva uslovljeno je kasnijim prihranjivanjem.Ovakvim unošenjem u sadnu jamu hranjivih materija prije sadnje grma,korijenov sistem je obezbijeđenza duži periodneophodnim hranjivima.Grmlje koje raste u sjeni,po pravilu traži veće količine đubriva.
Rastojanje između grmova prilikom sadnje zavisi od veličine grma i ono iznosi:50 cm za niske i male grmove,1 metar za grmove srednje visine,a veća rastojanja od 2 i 2,5 metara za krupne i visoke grmove.
Sadnja grmova obavlja se u proljeće i jesen.Za grmlje se kao bolja preporučuje sadnja u proljeće.Grmlje posađeno u jesen po pravilu treba zagrnuti do 15-20 cm visine,u cilju zaštite od izmrzavanja korijena.
Sadni materijal treba da bude u rasadniku pravilno odnjegovan i na vrijeme iskopan,a ako je potrebno i dobro utrapljenPrilikom kupovine sadnica treba pažljivo pregledati sadnice pri čemu posebnu pažnju treba obratiti na svježinu kore i broj grana.Sadnica obavezno mora da ima dobro razvijen korijenov sistem.
- Njega grmova
Već u rano proljeće počinje njega grmova okopavanjem.Do jeseni površima oko grma treba da se održava u rastresitom stanju.U proljeće se njeguje i krošnja mladih grmova.Krošnja starih grmova često je pregusta ,pa se u proljeće vrši prorjeđivanje,ukljanjanje svih suvišnih,prekobrojnih,polomljenih,suhih i ružnih grana.Prorjeđivanje i uklanjanje grana vrši se samo u periodu mirovanja vegetacije.Nekada je potrebno da se neki grm oreže vrlo nisko “na panj”.Ovo se radi u slučaju kada je grm prestar ili je prestao da raste i cvjeta i sl.Ovako orezan grm će za dvije godine,a kod nekih vrsta već kroz godinu formirati lijepu krošnju i početi obilno da cvjeta i plodonosi.Ovako orezane deblje grane se premazuju kalemarskim voskom.
Borbu protiv korova treba stalno i sistematski izvoditi,jer korov uzima hranjive materije i smanjuje vlagu u zemljištu,a često je i prenosnik raznih bolesti i leglo brojnih štetnih insekata.
U toku ljeta mlade grmove treba često i obilno zalijevati.Odrasli grmovi se zalijevaju u zavisnosti od suhoće zemljišta,ali je poželjno i ovakve grmove zalijevati 1-2 puta u toku mjeseca.
Prihranjivanje mlađih biljaka se vrši dva puta-u proljeće i u toku ljeta,a odraslih grmova tri puta-u proljeće prije cvjetanja i poslije cvjetanja i u jesen.Jesenje đubrenje se vrši kalijevim đubrivima što omogućava uspješnije i lakše prezimljavanje biljaka.
Jedna od najvažnijih mjera u njezi grmova je orezivanje krune.Osnovni cilj orezivanja je podmlađivanje,čime se povećava cvjetanje i plodonošenje,a grmu se povećava dekorativna vrijednost.
Neki grmovi se orezuju odmah podlije cvjetanja,a neki samo u proljeće ili jesen.
Grmovi na kojima se obrazuju cvjetni pupoljci na prošlogodišnjim granama,a cvjetaju u proljeće ili početkom ljeta orezuju se odmah poslije precvjetavanja,jer se kod jesenjeg ili proljećnog orezivanja uklanjaju i cvjetni pupoljci,usljed čega u idučoj godini izostaje cvjetanje.
Grmlje pripada grupi višegodišnjih biljaka koje rastu desetak i više godina na mjestu na kome je zasađeno i zato je neophodno da se vrste koje za svoj razvoj zahtijevaju mnogo svjetla sade na sunčanim mjestima a ne u sjeni,a one koje traže dosta vlage u zemljištu ne sade na suhom terenu.Ne smijemo zaboraviti da je kod nekih grmastih vrsta vegetacioni period dosta duži nego što traje bezmrazni period,pa te grmove treba zaštititi od izmrzavanja.Takođe,dobro obrađeno zemljište mjesta za sadnju grmova,omogučiti će dobro razvijanje korijenovog sistema.
U ozelenjavanju naših zelenih površina koristi se veliki broj autohtonih i alohtonih vrsta i četinara i lišćara.
ZA AKOS:Saima Trako-Silajdžić,
dipl.ing.poljoprivrede voćarstva i vinogradarstva
Telefon:061/469-971
akos.ba
