U BiH počinje uzgoj kvinoja – majke svih žitarica
Biljku koju nazivaju i “majkom svih žitarica” turski uzgajivači u svojoj zemlji uzgajaju na području 79 gradova, a njen uzgoj zabilježen je u ukupno 204 zemlje svijeta. Nakon uzgoja u plodnim predjelima BiH, cilj je kvinoju izvoziti u druge evropske zemlje.
Predsjednik Upravnog odbora Udruženja uzgajivača kvinoje u Turskoj Can Temizel u razgovoru za Anadolu Agency (AA) je podsjetio da je uzgoj kvinoje počeo u Peruu i Boliviji, zemljama Južne Amerike.
Temizel je kazao i kako su turski poljoprivrednici prije oko deceniju s područja Južne Amerike u Tursku radi uzgoja počeli donositi 17 različitih amazonskih biljaka, s ciljem razvoja poljoprivrede i povećanja izvoza.
Ponovivši da turski uzgajivači na prostoru 79 gradova uzgajaju kvinoju, Temizel je kazao kako tu biljku nazivaju “majkom svih žitarica” te da ona spada u grupu “super namirnica” a koristi se i u medicini.
Mogućnost ostvarenja velikih prihoda
On je napomenuo da se ta žitarica visoke proteinske vrijednosti koristi u proizvodnji hrane za djecu, proizvodima koje konzumiraju sportisti, u proizvodnji preparata za liječenje dijabetesa i kancerogenih oboljenja te da je vrlo korisna u prevenciji bolesti srca i krvnih sudova.
“Kvinoja je veoma značajan proizvod koji donosi mogućnost ostvarenja velikih prihoda. To je važan proizvod s aspekta poljoprivrednika ali je istovremeno značajan i za izvoz svake države”, pojasnio je Temizel rekavši kako je ta žitarica neizostavna i u okvirima raznih dijeta.
Ukazujući na blisku saradnju Udruženja s Ministarstvom ekonomije Turske i drugim udruženjima privrednika Temizel je kazao kako je cilj njegove posjete Bosni i Hercegovini prvenstveno prenijeti jedan model poslovanja u ovu zemlju, a radi se o modelu poslovanja u kojem njegova zemlja ima bogato iskustvo.
Kako je kazao, ne radi se samo o poljoprivredi i uzgoju kvinoje, nego je riječ i o njenoj preradi, o proizvodnji i plasmanu raznih proizvoda od te žitarice, uključujući biskvite, tjesteninu i pića.
Tokom boravka u BiH uz podršku Ambasade Republike Turske i Centra za razvoj odnosa sa BiH (BIGMEV) te na preporuku drugih privrednika u Bosni i Hercegovini je obavio niz sastanaka sa predstavnicima raznih nivoa vlasti te relevantnih instituta i organizacija.
“Cilj nam je da BiH dođe na važno mjesto kada je u pitanju uzgoj kvinoje u Evropi”, dodao je Temizel.
Govoreći o razlozima odabira Bosne i Hercegovine za uzgoj kvinoje Temizel je istakao kako ova zemlja posjeduje veoma kvalitetno zemljište koje ranije nije obrađivano a koje obiluje visokim vrijednostima organske materije. BiH je privlačna, kako je rekao, i zbog režima kišnih padavina na njenim prostorima.
“Među važnim razlozima koji su nas ovamo uputili je sastav zemljišta koji omogućava uzgoj kultura poput maline, jagode i drugih sličnih plodova za koje je potrebno kvalitetno tlo i prihvatljivo podneblje jer je njihov uzgoj izuzetno zahtjevan”, dodao je Temizel.
On smatra da bi u BiH bilo moguće uzgajati i neke podvrste kvinoje čiji je uzgoj gotovo nemoguć u većini drugih zemalja, što je velika prednost.
Prema njegovim riječima, drugi značajan faktor je i činjenica da je BiH geografski u blizini svih većih tržišta kvinoje što znači da bi sam plasman žitarice i proizvoda od nje bio poprilično dinamičan.
Drevnu južnoameričku biljku kvinoju nazivaju majkom žitarica.
Još prije 5.000 godina ova biljka se kultivirala na području Perua, Čilea i Argentine. Uz kukuruz, bila je jedna od dviju osnovnih prehrambenih namirnica u carstvu Inka. Peru i Bolivija su najveći proizvođači kvinoje, iako se ova biljka uzgaja i u SAD-u, Indiji, Japanu, Turskoj i još nekim afričkim i europskim zemljama.
Kvinoja je otporna biljka i može opstati u raznim uvjetima uzgoja. Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda proglasila je 2013. godinu „međunarodnom godinom kvinoje“, s ciljem skretanja svjetske pozornosti na ovu važnu namirnicu.
Kvinoja ima visoku razinu bjelančevina i smatra se prikladnim izvorom svih esencijalnih aminokiselina.
Akos.ba
