Vijesti iz svijeta

Turska nastavila bilježiti rekordan ekonomski rast

Najavljeno je da će 26. augusta 2016. godine biti pušten u promet most Yavuz Sultan Selim, a 20. decembra 2016. godine tunel Euroazija, kao dva značajna prometna i infrastrukturalna projekta današnjice. 2016. godine planirano je postavljanje kamena temeljca za izgradnju mosta Čanakkale, koji će biti najduži most na svijetu.    Ne odstupajući od fiskalne discipline Turska nastavlja sa stabilnim rastom, javlja Anadolu Agency (AA).

U okviru toga bankarski sistem ustanovljen na čvrstim temeljima, nastavlja pružati potporu ekonomiji, ni u kom slučaju ne odstupajući od aktuelnih kriterija kreditiranja.

Stopa adekvatnosti kapitala banaka u Truskoj je na nivou od 15,5 posto. U narednom periodu planirana je implementacija kreditiranja usmjerena ka ekonomskom rastu.

Turska ekonomija je u zadnjoj godini obezbijedila radna mjesta za 1,1 milion stanovnika. Od početka ekonomske krize 2009. godine do danas zapošljeno je preko sedam miliona stanovnika.

Nastavljaju se poduzimati i mjere poticaja za srednjeročne i dugoročne investicije.

U vezi s tim 26. augusta 2016. godine biće pušten u promet most Yavuz Sultan Selim, a 20. decembra 2016. godine tunel Euroazija (Avrasya), kao dva značajna prometna i infrastrukturalna projekta današnjice. 2016. godine planirano je postavljanje kamena temeljca za izgradnju mosta Čanakkale (Çanakkale), koji će biti najduži most na svijetu.

Tokom 2018. godine u Istanbulu će početi sa radom prva etapa najvećeg aerodroma na svijetu.

”Cilj naše zemlje je povećati investicije, zaposlenost, proizvodnju i izvoz. U tom smislu potrebno je akcentirati i privrženost naše vlade tržišnoj ekonomiji. Tržišna ekonomija će i dalje funkcionisati i bez problema će se obavljati transakcije svih finansijskih instrumenata. Bankarski sistem nastavlja sa rutinskim operacijama, a ne postoji nikakvih problema ni po pitanju transfera novca. Isto tako se bez problema realizira transport robe, poslovi uvoza i izvoza se odvijaju pod normalnim uvjetima. Ista je situacija i sa lukama, aerodromima, cestama, autocestama, željeznicama i svom logističkom infrastrukturom. Bez ikakvih problema se odvija zračni saobraćaj Turkish Airlinesa (THY) i drugih domaćih aviokompanija”, navedeno je iz ambasade Republike Turske u BiH.

Inače, vrhunski performans i visoka stopa rasta turske ekonomije u zadnjih deset godina ostvareni su zahvaljujući dosljednoj fiskalnoj politici, koja se, uz potporu reformi permanentno sprovodi od 2002. godine. Strukturalne reforme, koje sa makroekonomskog stanovišta omogućuju sukladnost sa globalnom ekonomijom, Tursku stavljaju u poziciju regionalnog lidera kada su u pitanju brojke ostvarene u direktnim stranim investicijama (FDI) s jedne, i otvara put revolucionarnim inovacijama u ekonomskom i finansijskom sektoru, s druge strane.

Ove reforme, koje su uzele zamah uz potporu procesa članstva u EU, prvenstveno su fokusirane na liberalizaciju turske ekonomije, potenciranje privatnog sektora, jačanje produktivnosti/otpora finansijskog sektora kao i utemeljivanje snažnog i zdravog sistema socijalne sigurnosti. Realizirane reforme osnažile su fundamentalne ekonomske i finansijske pokazatelje zemlje, što dokazuje i činjenica da je u periodu od 2002. do 2015. godine ostvaren porast realne stope BDP-a u prosjeku od 4,7 posto na godišnjem nivou.

Uz to, rast turske ekonomije u 2015. godini od 4 posto, prevazišao je čak i globalni ekonomski rast, koji je (prema proračunu IMF-a) iznosio 3,1 posto. Također, turska ekonomija je u prvom tromjesečju 2016. godine, sa rastom od 4,8 posto, zauzela mjesto među prvih pet ekonomija u svijetu sa najvećom stopom rasta.

U periodu globalne ekonomske krize, koja je 2009. godine zahvatila svijet pa do danas Turska je pokazala impresivan performans, koji je ostvaren uprkos veoma nepovoljnim globalnim uvjetima. Bruto domaći proizvod po glavi stanovnika se u 2015. godini utrostručio u odnosu na 2002. godinu skočivši sa 3.492 dolara na 9.261 dolar.

Dok je nacionalni dohodak po glavi stanovnika u 2015. godini, prema paritetu kupovne moći, prešao 20 hiljada dolara. Indeks industrijske proizvodnje u maju 2016. godine je 131,7 (2010=100), što je za 6,8 posto više u odnosu na maj prethodne godine. S druge strane iz ekonomskih pokazatelja se može ustanoviti da je javni dug evropskih zemalja veći u odnosu na Tursku. Javni dug Turske je na nivou od 30-32 posto bruto domaćeg proizvoda.

Ova stopa u zemljama EU je u prosjeku 116 posto, a u zemljama OECD-a 93 posto. Stopa budžetnog deficita centralne uprave Turske u 2015. godini je iznosila 1,2 posto u odnosu na BDP, što je dovodi u bolju poziciju od 19 zemalja članica EU, a samim tim i zadovoljava Maastricht kriterij od tri posto.

Akos.ba

Povezani članci