Treskavica: Planina sa 365 izvora
Neobična poјava za krševitu planinu Treskavicu jest bogatstvo izvora od koјih neki leže pod samim naјvišim vrhovima. Podaci govore da na ovoj planini izvire 365 vrela. Priroda ju je obdarila i velikim brojem jezera koja se napajaju iz lednika, podjezerskih izvora, okolnih izvora i potoka. Do većine jezera ne može se prići automobilom, čime su zaštićena od ljudskog djelovanja
I danas će većina Bošnjaka na spominjanje planine Treskavice samo odmahnuti glavom. Uglavnom svi oni znaju da su se tokom posljednje agresije na našu zemlju upravo na Treskavici vodile velike bitke. Također znaju da su poslije rata na njenim prostranstvima zaostala mnoga neeksplodirana ubojita sredstva. Međutim, ništa od toga nije spriječilo istinske zaljubljenike u prirodu, na prvom mjestu planinare, da ovoj ljepotici daju mjesto koje joj pripada. Do najviših vrhova, gordih vrleti, prelijepih jezera i bajkovitih prizora uredili su i označili sigurne staze i za ostale zaljubljenike i štovatelje ove planine.
Smjene zelenila i krša
Treskavica je planina u centralnoj Bosni i Hercegovini, uzdignuta južno od Sarajeva. Pripada lancu dinarskih planina. Dobila je ime po čestim manjim zemljotresima. U narodu je postala poznata kao planina koja se trese – Treskavica.
Najviši vrh Treskavice iznosi 2.088 metara nadmorske visine i karakterističan je po tome što ga planinari zovu trima različitim imenima. Za jedne je on Mala ćaba, za druge Đokin toranj, a za treće Pakliješ. Škrta su objašnjenja kad su u pitanju ova tri imena.
Najraširenije je ono koje kaže da se Pakliješ zove područje malo južnije od vrha koje je dobilo ime zbog nepristupačnosti i surovosti terena. Prema tom objašnjenju vrh dobi ime Đokin toranj po metalnom objektu koji je tu bio izgrađen kao sklonište, a koji se veže za nekog Đoku, arhitektu, planinara, koji je sagradio taj objekt. Danas su od njega ostala samo metalna vrata što se mogu vidjeti na vrhu. Objekt nije izdržao ratne i meteorološke uvjete. Kad je riječ o imenu Mala ćaba, po tom je mišljenju upravo to pravo ime jer je historijsko. To je stari naziv za vrh koji mještani iz sela u podnožju Treskavice od davnina koriste a vezan je za posjećivanje vrhova u određenom danu u godini iz religijskih razloga.
Kako god bilo, najviši vrh Treskavice uistinu je impresivan. Kad je vidljivo i vrijeme sunčano, posjetioci tvrde da pogled sa Treskavice seže sve do Crne Gore i Jadranskog mora.
Ni na јednoј bosanskoј planini nisu tako oštre i karakteristične razlike između pitome vegetaciјa i kršne divljine i goliјeti kao na Treskavici. Naјbuјniјe zelenilo neprestano se smjenjuje s oštrim kršem i suhom goliјeti. Stoga јe Treskavica liјepa i zanimljiva ne samo planinarima nego i naučnim radnicima na polju mnogih prirodnih nauka.
Klima na Treskavici prava je planinska. Iznad Treskavice sudaraju se južne, mediteranske struje, i sjeverne, koje dolaze s kontinenta. Sve to izaziva česte promjene vremena tako da se za jedan dan na Treskavici mogu doživjeti četiri godišnja doba.
Krda divokoza
Neobična poјava za ovu krševitu planinu jest bogatstvo izvora od koјih neki leže pod samim naјvišim vrhovima. Podaci govore da na planini Treskavici izvire 365 vrela. Priroda je ovu planinu obdarila i velikim brojem jezera koja se napajaju iz lednika, podjezerskih izvora, okolnih izvora i potoka. Do većine jezera ne može se prići automobilom čime su zaštićena od ljudskog djelovanja. Najpoznatija treskavička jezera su Veliko, Bijelo, Crno, Platno i Malo jezero i predstavljaju vrijedne ekosisteme sa specifičnom florom i faunom.
Sredinom prošlog stoljeća ova su jezera vještački poribljena, ali je eksperiment uspio samo u Velikom jezeru, u kojem ima ribe pastrmke. Ono je ujedno i najveće i najljepše. Kristalno čista jezerska voda i nedirnuta okolica nude nezaboravne trenutke, posebno u vrelim ljetnim danima. Nerijetko se mogu sresti grupe ribolovaca i planinara koji na njegovim obalama kampuju i provode godišnje odmore daleko od gradske gužve, buke i stresa.
Posjetioci i poznavaoci bilja će u zelenim njedrima Treskavice lahko prepoznati i ljekovito bilje poput hajdučke trave, majčine dušice, vranilove trave, kantariona, cvijeta gloga, a gurmani i sladokusci će se počastiti jagodama, borovnicama, malinama, kupinama i visokokvalitetnim jestivim gljivama.
Nekada su krda divokoza bila neizbježan prizor na Treskavici. Danas ih je sve rjeđe, ali oni koji napregnu sva čula i koje posluži sreća još mogu naići na manja krda rasuta po vrletima i pašnjacima u blizini jezera.
Ako se odlučite posjetiti Treskavicu, najbolje bi bilo da pođete u pratnji iskusnog vodiča koji će vam pokazati sve njene čari i sigurno vas provesti prostorima čistim od neeksplodiranih ubojitih sredstava. Ako ste se, ipak, zaputili sami, najpogodniji pristup planini je iz sela Turovi, četiri kilometra udaljenom od Trnova. Put iz sela Turova je markiran i najsigurnije je pratiti stazu koja vodi do planinarskog doma i kampa Sustavac, a odatle krenite dalje markiranom stazom i uživajte u onome što nam priroda nesebično pokazuje i nudi…
Piše: Zlata Hodžić
