Temeljna mudrost o uređenju svijeta – djelo Hasana Kjafije Pruščaka o društvenim problemima
Pridružite se Facebook stranici Hasan Kafija Pruščak
Djelo „Temeljna mudrost o uređenju svijeta“ se bavi razlozima koji su doveli carstvo u situaciju u kakvoj se tada nalazilo a pisanjem ovog djela pokušava doći do pronalska riješenja problema. Kafija u svom djelu nikada ne izuzima ulogu religije u društvu, jer on sebe smatra iskrenim vjernikom i ljubiteljem starina. Prevedeno je i na brojne evropske jezike, njemački, mađarski a prije svega na francuski još 1732. godine.
U osnovi njegovog dijela je kritika društva, i sistema koji funkcioniše u tom periodu. On društvo dijeli na četiri staleža: vojsku, mudrace, poljoprivrednike i zanatlije i trgovce zajedno. Njegove kritike su najčešće uperene protiv predstavnika visokog staleža, paša, vojnih komadanata, vezira nerijetko i vladara. On svoje stavove nikada ne iznosi u potpunosti, iz razloga što se zbog ideja oko reformisanja društva i države vrlo lako moglo ostati bez života.
Svoje djelo započinje veličanjem Boga i razlozima koji su ga nagnali na pisanje djela „ Temeljna mudrost o uređenju svijeta“. U uvodnom dijelu napominje da je u rad uvrstio i djela starijih učenjaka prije svega djelo Kadija Bajdavija „Anvar at tanzil“ i Muhameda Kasima „ Ravdat al ulema“. Koristeći učenja starijih filozofa i mudraca on društvo dijeli na četiri staleža. „ Stari učenjaci i mudraci podijelili su ljudski rod na četiri esnafa: jedan za mač, drugi za pero, treći za poljoprivredu a četvrti za zanatstvo i trgovinu i dali su da se na osnovu takve podjele i postupka formira država i vlast.“
Među poželjne odlike vladara Kafija navodi slijedeće: pravda i dobra politika (osnovno pravilo da bi se držao red u državi), funkcija prema stručnosti (povjeranje poslova sposobnim licima), izbor učena i vrijedna ministra, moralna podrša i materijalna pomoć učenjacima i vrijednim i poštenim građanima, darežljivost, dostojanstvo strpljenje i povjerljivost, ukazivanje poštovanje prema roditeljima.
Kafija u svakom slučaju ostaje vjeran Kuranu, hadisima, i stavovima poznatih islamskih i bliskoistočnih učenjaka. Svoje stavove podkrijepljuje stavovima Kurana, hadisima i stavovima islamskih učenjaka. O pravdi govori kao o dijelu vjere i moći vladara. Ko vodi dobru politiku dugo će i upravljati državom. Za Kafiju je najbolji vladar onaj koji pravedno postupa prema vojniku i raji. Ako se desi da vladar okrene leđa pravdi narod okrene leđa poslušnosti.
Za poslove u administraciji Kafija smatra da se trebaju dodijeljivati samo najstručnijim ljudima. Kafija ne može da se načudi osmanskoj vlasti postavljaju na različite pozicije nestručne ljude. Citira i iranskog mislioca Bezurdži Mihara koji je na pitanje kako su propali Sasanidi odgovorio: Oslanjali su se u važnim poslovima na sićušna i bezbrijedna lica i sitne službenike i posao je ostao tamo gdje je i bio. carstvo se uzdrmalo i propalo.
Izvor:
-Omer Nakićević, Hasan Kafija Pruščak pionir arapsko – islamskih nauka u Bosni i Hercegovini
– Amir Ljubović i Fehim Nametak, Hasan Kafija Pruščak
Za Akos.ba priredio: Admir Lisica
