Vi ste ovdje
Home > Posts tagged "bošnjačka književnost" (Page 2)

Listovi “Budućnost” i “Novi vijek” pisali su o društvenom i duhovnom stanju muslimana između dva svjetska rata

Muslimanski časopis Budućnost, pod uredništvom Šukrije Kurtovića, pokazuje s kakvim je književno-kulturnim potencijalom i političko-društvenim dilemama, tjeskobama i usmjerenjima ulazio noviji muslimanski naraštaj u poslijeratnu stvarnost i prilike životnog opstanka jugoslavenske državne tvorevine. To psihološko stanje i političko-društveni izlaz Muslimana koji je sugerirao ovaj časopis najbolje pokazuje stavljanje Šantićeve pjesme

Sarajevski alhamijado pjesnici

sarajevo-panorama

 Širenjem islama širio se i utjecaj arapskog jezika pa se tako arapski jezik miješao sa maternjim jezikom širom svijeta. XVII i XVII stoljeće u bošnjačkoj književnosti donose procvat alhamijado književnosti na području današnje Bosne i Hercegovine koja je bila pod upravom Osmanskog carstva. Narod je osjećao potrebu da stvara književnost na

Divan – najznačajnije djelo Hasana Zijaije Mostarca (2)

Piše: Azra Crnčalo Divan, kako književna vrsta, predstavlja tradicionalnu divansku tvorevinu. Klasični divani imali su strogo određenu formu, odnosno, uređen divan sadržavao je pjesničke forme svrstane prema tradicionalno utvrđenom redoslijedu. U orijentalno-islamskoj tradiciji divani su uglavnom započinjali uvodnim tekstom, sačinjenim od poglavlja kao što su tevhid i / ili munadžat (veličanje

Alhamijado – bošnjačka književnost pisana arebicom

Do 1878. godine književno stvaranje Bošnjaka odvijalo se u tri različita toka. Uz narodno stvaralaštvo i književnost na orijentalnim jezicima, kao treći oblik stvaralaštva na našim prostorima javlja se alhamijado književnost - stvaralaštvo na bosanskom jeziku pisano arapskim pismom. Alhamijado književnost se, kako to ističe Muhsin Rizvić, kao nacionalo-regionalna pojava

Istaknuti mostarski pjesnik Hasan Zijaija Mostarac (1)

Hasan Zijaija Mostarac pripada skupini najranijih bosanskohercegovačkih divanskih pjesnika i stvaralaca. Njegov književni rad veže se za XVI stoljeće. Svoje pjesme Zijaija Mostarac piše na osmanskom turskom i, manjim dijelom, na perzijskom jeziku. Za sobom ostavio je Divan, zbornik poezije koji sadrži više od 550 pjesama i Priču o Šejhu

Tale Ličanin – od stvarne ličnosti do Budaline Tala

Višestoljetna bogata epska tradicija Bošnjaka bila je dugo vremena skirvana u malo poznatim rukopisima, u hronikama, ratnim izvještajima i putopisima. Prvi epski zapisi do sada otkriveni daritaju iz prvih decenija 18. stoljeća. Oni otkrivaju osobenosti rane bošnjačke epske tradicije, tamatiku i motive bošnjačkih epskih pjesama.  Epsko pjevanje nastalo je iz

Sarajevski atentat: Prvi svjetski rat kao prekretnica u bošnjačkoj književnosti

Kako u svijetu, tako i u bošnjačkoj književnosti, Prvi svjetski rat će kod nove generacije pisaca donijeti vidljivu promjenu u književnom toku, promijenit će se književna paradigma, koncept shvaćanja svijeta i književnosti, pojavit će se u bošnjačkoj književnosti kao stilska formacija avangarda i avangardni umjetnički pravci kao što su neosimbolizam, neoimpresionizam, neoromantizam,

Narodno blago Ljubušaka i osamostaljivanje bošnjačke književnosti

Tek u drugoj polovini XIX stoljeća napravljen je prvi korak ka književnosti pisanoj bosanskim jezikom i zapadnim pismom, latinicom ili ćirilicom. Ovakav iskorak bošnjačkih stvaralaca najavio je postepeno kulturno osamostaljivanje Bošnjaka i njihovo odvajanje od orijentalne, tursko-arapske kulture. U procesu osamostaljivanja bošnjačke književnosti posebno značajnu ulogu odigralo je Narodno blago Mehmed-bega

Top