Vi ste ovdje
Home > Kultura i tradicija > Književni kutak > Istaknuti mostarski pjesnik Hasan Zijaija Mostarac (1)

Istaknuti mostarski pjesnik Hasan Zijaija Mostarac (1)

Hasan Zijaija Mostarac pripada skupini najranijih bosanskohercegovačkih divanskih pjesnika i stvaralaca. Njegov književni rad veže se za XVI stoljeće. Svoje pjesme Zijaija Mostarac piše na osmanskom turskom i, manjim dijelom, na perzijskom jeziku. Za sobom ostavio je Divan, zbornik poezije koji sadrži više od 550 pjesama i Priču o Šejhu Abdurezaku napisanu u formi mesnevije. Navedena djela Zijaije Mostarca nisu bila, u većoj mjeri, predmetom analize i istraživanja naših turkologa, ni turskih književnih kritičara. O djelu Zijajije Mostarca, kod nas, pisali su neki od orijentalnih filologa poput Šabanovića, Bašagića, Nametka, Gačanina i dr. Zahvaljujući radu dr. Müberre Gürgendereli koja je pronašla Zijajin Divan i objavila ga latiničnom transkripcijom 2002. godine, te njenom kritičkom osvrtu na Priču o Šejhu Abdurezaku, djelo ovog autora postalo je poznato i u Turskoj.

Orijentalno-islamski kontekst

Posmatrajući stvaralaštvo Hasana Zijaije Mostarca danas javlja se niz problema prilikom čitanja, analize i razumijevanja istog. Pored arhaičnog jezika, niza simbola i aluzija, i vremenska distanca je jedna od dimenzija koja nam djelo ovoga autora, na neki način, čini udaljenim i teško razumljivim. Prilikom čitanja bilo kojeg književnog teksta, kontekst je taj koji nam na neki način daje upute, smijernice i pojašnjenja, pa je on veoma značajan za razumijevanje teksta. Za analizu i razumijevanje književnih dijela kulturne, sociološke, političke i mnoge druge prilike od izuzetnog su značaja, nekada i do te mjere da one oblikuju onu poruku koju nosi samo djelo. Da bi se djelo Zijajije Mostarca približilo danjašnjem čitaocu neophodno je ublažiti vremenski jaz obnavljanjem pokidanh veza s prošlošću. Za razumijevanje Zijajinog stvaralačkog izražaja neophodno je posmatranje tog stvaralaštva u okviru orijentalno-islamskog kulturnog konteksta.

O mnogim divanskim pjesnicima kod nas ima malo ili nimalo podataka. Postoje pjesnici o čijem životu je poznato samo to gdje su živjeli i stvarali, bez da postoje podaci o tačnom datumu rođenja i smrti. Kako navodi Fehim Nametak, za razliku od takvih autora, nešto više podataka imamo o pjesniku Zijaiji Mostarcu, ali ne zahvaljujući zapisima njegovih savremenika, nego prije svega vrijednim autobiografskim podacima koje sadrže njegove pjesme. U istraživanju života Hasana Zijaije, svakako, najviše informacija pružaju upravo njegova djela, odnosno njihovi rukopisni primjerci koji su sačuvani u Edirni, Istanbulu, Londonu, Mostaru i Zagrebu. Na osnovu raspoloživih izvora, Zijaija se navodi kao autor Divana čiji se jedini rukopis čuva u biblioteci Selimije u Edirni, te narativne poeme Kıssa-i Şeyh Abdürrezzâku mesnevi stihovima koja je sačuvana u četiri rukopisna primjerka, od kojih se dva nalaze u Istanbulu, jedan u Londonu i jedan u Zagrebu. Zijaija je prepisao i dva klasična djela Sunbulistan Šudžaudina Guranija, perzijskog klasika, te komentar djela Mašârik al-anvâr an-nabavijjah min sahâh al-ahbâr al-mustafavijjah, Abdullatifa bin Abdulaziza poznatog pod imenom Ibn al-Malak.

Titula koju su koristili šejhovi

U uvodnim stihovima svoje mesnevije o Šejhu Abdurezaku, Zijaija navodi kako je prije ove mesnevije napisao još dvije pod nazivom Varka i Gulšah. Osim autorove potvrde o vlastitom stvaralštnu, ne postoji niti jedan podatak o ovim Zijaijinim djelima. Također, ni jedno od ova dva djela nije sačuvano. Svakako, kada je riječ o Zijaijinom stvaralačkom angažmanu, neophodno je spomenuti i fragemnte njegove poezije koji su sačuvani u različitim medžmuama rukopisnih zbirki Arhiva Hercegovine u Mostaru, Gazi Husrev-begove biblioteke i Orijentalnog instituta u Sarajevu.

Zanimljive podatke o životu Hasana Zijaije Mostarca sadrži primjerak njegove mesnevije o Šejhu Abdurezaku koji se čuva u Istanbulu. Prepisivač ovog teksta navodi kako je autor porijeklom iz kasbe Mostara, iz Hercegovačkog sandžaka. U ovom prepisu autor mesnevije naveden je kao Zijaija Čelebija. Čelevija uz ime Hasana Zijaije Mostarca, najvjerovatnije ukazuje da je bio pripadnik uleme, odnosno da je spadao u učene ljude. U kontekstu rasvjetljavanja života i duhovne orijentacije Hasana Zijaije, ova titula bi mogla imati važnost i zbog toga što je u osmanskom periodu korišćena i za šejhove mevlevijskog derviškog reda.

Za Hasana Zijaiju Mostarca zna se da je umro 922. hidžretske hodine u gradu na Neretvi, te da je za sobom ostavio značajno književno stvaralaštvo.

Za Akos.ba piše: Azra Crnčalo

Akos.ba pratite putem aplikacije za Android i društvenih mreža Facebook | Instagram | Twitter.

Top