Svojstva koja treba imati i razvijati: Strpljivost, zahvalnost, obuzdavanje ljutnje…

Strpljivost (sabur)

Strpljivost je izvanredno cijenjeno i pohvalno svojstvo. O strpljivost se govori na mnogo mjesta u Kur’anu.„Uistinu, onaj ko je strpljiv i oprašta čini velika djela.“ (Šura, 43.) „Zaista ćemo vas staviti na kušnju strahom, glađu, umanjivanjem imetka, života i plodova. Obraduj (Muhammede) strpljive koji, kada ih zadesi kakva nevolja, kažu: ‘Mi smo Allahovi i mi se Njemu vraćamo.’ To su oni na kojima je milost i zadovoljstvo njihova Gospodara i to su oni koji su upućeni na pravi put.“ (Bekare, 155., 157.)

Također, veliki broj hadisa govori o ovoj lijepoj osobini. „U saburu je ovosvjetsko i ahiretsko dobro. Strpljivost je ključ spasa.“
„Najveći je junak onaj ko sebe savlada kada se naljuti, a najbliži Allahu, dž.š., je onaj ko oprosti, a ima mogućnost da kazni.“

Zahvalnost (šukr)

Allah, dž.š., cijeni one koji su Mu zahvalni. On je u Kur’anu rekao: „Ako budete zahvalni, sigurno ću vam povećati nagrade.“ (Ibrahim, 7.) Muhammed, a.s., je rekao: „U koga se nađu ova dva svojstva, Allah, dž.š., će ga upisati među Svoje zahvalne i strpljive i Bogu odane ljude, a koga se ne nađu neće ga upisati među njih.“

Nada

Staro, ali uvijek savremeno pravilo islamskog učenja da život muslimana treba da se stalno odvija „između straha i nade“, usmjerava muslimana u, zaista, pozitivnom pravcu. Ono čas uči da čovjek nikada ne smije izgubiti iz vida šta ga sve može snaći, kakvu sve kaznu može iskusiti ukoliko ne postupa u skladu sa Božijim zapovijedima, ali to nas pravilo istovremeno uči da čovjek, ma koliki grešnik bio, nikada ne smije izgubiti nadu u Božiju milost, u Njegov rahmet. Ako to ima na umu, onda se pravi musliman nikada neće naći u stanju oholosti, nikada se neće toliko zaboraviti da ne misli o svojim postupcima i njohovim mogućim posljedicama, ali isto tako on se nikada neće naći ni u stanju očajanja, beznađa i bezizlaznosti.
„Ne gubite nadu u Allahovu milost! Allah će sigurno oprostiti sve grijehe. On zaista mnogo prašta. On je zaista premilostiv.“ (Zumer, 53.)
Ovo nas uči, također, da ne smijemo dozvoliti da nas zadesi teška nesreća, da nas ugrabi smrt, a da nismo izvršili iskreno pokajanje koje u životu muslimana zauzima važno mjesto.

Zadovoljstvo

Često možemo čuti od starijih ljudi da nije bogat onaj ko ima mnogo imetka, mnogo novca, nego onaj ko je zadovoljan onim što mu je dao dragi Bog. Život svakodnevno potvrđuje ovu mudrost, ovu veliku i staru istinu. Svi smo svjedoci da među vrlo bogatim ljudima ima onih koji su nezadovoljni, nesretni, gladni i pohlepni, i obrnuto, među siromašnim mogu se lahko naći ljudi koji su zadovoljni i sretni, koji su darežljivi, koji nisu gladni i zavidni. Biti zadovoljan onim što je dao dragi Allah, dž.š., usitinu je velika sreća i veliki Njegov dar, veći od bilo kakvog bogatstva bez zadovoljstva. Jer, malo šta ima tako vrijedno i lijepo kao mir u duši i srcu. A jedan od glavnih uslova da čovjek zadobije taj mir u srcu jeste zadovoljstvo. Muhammed, a.s., je rekao: „Nije bogat onaj ko ima mnoštvo imetka, bogat je onaj čija je duša bogata.“

Obuzdavanje ljutnje

Svi smo mi, makar nekada, bili u situaciji da zažalimo zbg nečega što smo u ljutnji učinili ili rekli. Poznata je stvar da čovjek u ljutnji ne kontroliše svoje postupke kako treba, on ne reaguje normalno i upravo zato postupi kako inače ne bi postupio. Islam svojim učenjem zahtijeva i naređuje svojim sljedbenicima normalan odnos prema svojoj okolini, normalne i razborite postupke, pa zato nije čudo što je ovo blagotvorno svojstvo po islamskom učenju cijenjeno i pohvaljeno.

„Džennet je pripremljen za bogobojazne, koji dijele i kad su bogati i kada su siromašni, koji obuzdavaju srdžbu i opraštaju ljudima. Allah voli one koji čine dobro.“ (Ali Imran, 134.)
„Nije junak onaj ko posjeduje fizičku snagu, junak je ko u srdžbi sobom ovlada.“
Ljutnja, i to u samo jednom slučaju, dozvoljena je muslimanu onda kada je povrijeđena vjerska dužnost, kada je povrijeđen stav, kategorija ili princip islamskog učenja. Muhammed, a.s., je u vezi sa ovakvom mogućnošću rekao: „Oni koji se ljute na nepravdu iz vjerskih pobuda i osjećaja, bolji su od onih koji se ne ljute.“

Nastaviće se …

Izvor: Pouke o moralu i bogobojaznosti
Autor: Derviš Spahić
Za Akos.ba priredila: Adela Kukić