Svakim plaćanjem putem Visa i Mastercard podržavamo Izrael
Kada je u pitanju bojkot izraelskih proizvoda, moramo upozoriti da možemo kupovati sve domaće proizvode, ali dok ih plaćamo Visa ili Master karticom, podržavamo Izrael. Obje kompanije donirale su ogroman novac Izraelu nakon posljednjih događaja u Palestini
U posljednjem zločinačkom napadu koji čini Izrael nad Palestinom do danas je u Palestini ubijeno preko deset hiljada nedužnih civila, a od toga je, prema objavljenim podacima, oko četiri hiljade djece. Svaki dan iz Gaze pristižu fotografije i videosnimci koje ljudsko biće teško može podnijeti, a, nažalost, riječ je o najčešće snimkama i fotografijama nedužne male djece i beba koje su ili ubijene ili osakaćene ili ranjene.
Masakr koji Izrael čini više od mjesec dana naišao je na kritike svih ljudi koji njeguju imalo savjesti, pa tako i muslimani, a i pripadnici drugih vjera, protestiraju i osuđuju Izrael. Iako narod diljem svijeta diže svoj glas za mir u Palestini i traži pravdu za taj narod, nažalost, većina vođa zapadnih zemalja pruža potpunu podršku Izraelu. Jedna od glavnih „svjetskih sila“ koja je već od prvog dana pružila potpunu podršku Izraelu jesu i Sjedinjene Američke Države i predsjednik Joe Biden. Osim podrške riječima i posjetom, Amerika pruža i vojnu i finansijsku pomoć Izraelu u ubijanju nedužnih civila u Palestini.
No, u Türkiye je započet još jedan drugi vid bojkota, a tiče se bankovnih kartica. Naime, u Türkiye je započet bojkot Visa i Mastercard bankovnih kartica, odnosno sistema plaćanja, zato što preko oba sistema određeni novac ide vlasnicima, odnosno Americi. Među najvećim prihodima američkog, kao i izraelskog kapitala, jesu finansijski sistemi plaćanja. Odnosno, svakom kupovinom koju izvršimo putem Visa ili Mastercard dio novca ide vlasničkoj banci kao i platnom sistemu na koje je kartica povezana.
Visa kartica osnovana je 1958. godine od Bank of America. Prema nekim podacima, godišnji prihod jeste trideset dvije milijarde dolara. Stopa provizije koju Visa uzima od svake transakcije jeste između 1,2 i 1,5 posto. Mastercard je također nastala u Americi 1966. godine od nekoliko banaka. Godišnji prihod je oko dvadeset četiri milijarde dolara. Stopa provizije Mastercard je između 1,28 i 1,48 posto. Broj kreditnih kartica koje se koriste u svijetu je oko 2,8 milijardi. Visa, Mastercard i slični sistemi nisu marke kartica, već infrastruktura koja uključuje sve sisteme koji omogućavaju rad kartica. Banke koje nude kartične usluge nude proizvode kartica koje su razvili kroz ove platne infrastrukture. Osim što su američki sistemi, također, Reuters je prošlog mjeseca objavio da će Mastercard donirati dva miliona dolara izraelskim institucijama „Magen David Adom“ i „Leket Israel“. Bank of America, kome pripada Visa, također je prošlog mjeseca objavila da će Izraelu donirati pomoć od milion dolara.
S obzirom na to da je korištenje kartica za kupovinu sve rasprostranjenije, te da se sve manje koristi novac u gotovini, prihodi sistema plaćanja kojima pripadaju kartice također se iz dana u dan povećava. U Türkiye su pojedini novinari, ekonomisti i uopće poznate osobe skrenule pažnju da, bez obzira na bojkot izraelskih proizvoda, sve dok se i domaći proizvodi kupuju Visa ili Master karticom, određeni prihodi idu Americi, odnosno podrška su Izraelu. Iz toga razloga, u Türkiye je započet bojkot pomenutih kartica, te građani, kao i institucije, masovno prelaze na domaći sistem plaćanja karticom koji Türkiye ima, a koji se zove TROY. Na taj način sav novac ostaje u Türkiye i ne ide Americi ili kao podrška Izraelu. Bojkotu su se pridružile i općine, državne institucije, mali biznisi koji, osim što svoje Visa ili Master kartice otkazuju, a uzimaju TROY kartice, već uvode i za sve svoje uposlenike plaćanje preko TROY sistema kartica. Na ovaj je način Türkiye dodatno proširila bojkot koji će i dugoročno itekako imati efekta kada je u pitanju američka ili cionistička ekonomija.
Türkiye je osnovala domaći sistem plaćanja TROY 2015. godine, koji podržavaju banke i Türkiye i izdaju kartice s domaćim sistemom, te na taj način sva provizija ostaje u državi. U Türkiye postoji stotinu dvanaest miliona kartica, a samo prošle godine putem kartica izvršena je kupovina u visini od 1.9 milijardi dolara. U oktobru kupovina koja je izvršena putem TROY sistema porasla je čak za 57 posto, a broj izdatih kartica dosegao je devetnaest miliona. S obzirom na to da se općine, institucije i drugi tek uključuju u bojkot, očekuje se da će broj TROY kartica drastično rasti, što je još jedan ozbiljan način bojkota. Korisnici TROY kartica mogu sve što rade i s Visa ili Mastercard. Osim u Türkiye, TROY kartica može se koristiti i u inostranstvu, gdje je podržan Discover, Diners Club International i Puls sistemima.
U Srbiji je 2003. godine osnovan domaći sistem platne kartice, a 2018. godine je uvedeno da svi koji otvore račun u banci dobijaju domaću karticu Srbije Dinacard. Visa i Mastercard korisnici dobijaju kao dodatne kartice na svoj lični zahtjev. Upotreba Dinacard van Srbije također je moguća na mrežama Discover, Diners Club International i Puls. Korištenjem ove kartice provizije od transakcija ostaju u Srbiji, a omogućen je i manji trošak naspram Visa i Mastercard, kako bi se proširilo korištenje pomenute kartice.
Prema podacima Centralne banke Bosne i Hercegovine, broj aktivnih kartica u našoj državi prošle godine iznosio je oko 2,3 miliona. Samo putem interneta u 2022. godini realizovan je promet preko kartica u iznosu oko 448 miliona konvertibilnih maraka. Najzastupljenije debitne kartice za podizanje novca preko bankomata, te plaćanje roba i usluga elektronskim putem, jesu Mastercard i Visa, a samo jedna banka u Bosni i Hercegovini nudi i domaću debitnu karticu Bamcard, i to Komercijalno-investiciona banka u Velikoj Kladuši. Ako se pogleda kroz primjer banke KIB iz Velike Kladuše, može se reći da i Bosna i Hercegovina ima svoj sistem plaćanja karticom koji nažalost nije skoro nikako zastupljen. Prema podacima na veb-stranici, Bamcard, BBI Banka, Union Banka, Asa Banka i Privredna banka Sarajevo podržavaju besplatno podizanje novca na svojim bankomatima putem Bamcard.
Međutim, ovakav princip, i mimo bojkota, trebalo bi se iskoristiti na nivou države, kako bi korist imala i država, a time i građani. Odluka je na državnom nivou, kao što je u Türkiye, Bugarskoj ili Srbiji, gdje domaći platni sistem ima punu podršku države. Onda bi možda i sve ostale banke bile zainteresirane za izdavanje domaće debitne kartice, pa bi i sami građani mogli da odluče kome žele da ide njihova provizija plaćanja, da li domovini ili stranim bankama koje podržavaju Izrael.
Kada je u pitanju bojkot izraelskih proizvoda, treba zaključiti da možemo kupovati sve domaće proizvode, ali dok ih plaćamo Visa ili Master karticom, podržavamo Izrael.(stav.ba)
akos.ba
