Studenti Pravnog fakulteta u Zenici : Prijedorski zločini trajna opomena

Studenti Pravnog fakulteta Univerziteta u Zenici obilježili su danas mirnom šetnjom i polaganjem vijenca na spomen-obilježje Kameni Spavač Dan bijelih traka, kada je stanovnicima nesrpske nacionalnosti u Prijedoru maja 1992. godine naređeno da na svoje kuće ili stanove izvjese bijele zastave, a pri izlasku iz svojih domova oko ruke stave bijelu traku, javlja Anadolu Agency (AA).

Studenti Pravnog fakulteta u Zenici, s trakama na svojim rukama, te natpisima da se nikada ne ponovi i ne zaboravi ovaj datum te sa otiscima 102 ruke, kao podsjetnika na 102 ubijene djece u Prijedoru, održali mimohod od zgrade Pravnog fakulteta do spomen-obilježja Kameni spavač, gdje su položili vijenac i minutom šutnje i Fatihom se podsjetili na stradanje Prijedorčana. Na ovom mjestu održan je i kratki historijski čas za sve prisutne o stradanjima Prijedorčana.

Ajdin Husejnspahić, docent na Pravnom fakultetu Univerziteta u Zenici rekao je kako se ponosi da studenti obilježavaju ovaj dan u gradu Zenici.

“Danas smo se okupili ovdje da odamo počast žrtvama prijedorskog zločina koji ima sve elemente genocida. Ponosan sam na studente prve godine koji su odlučili da ovo organizuju i činjenica je da se jedini u gradu Zenica ovog prisjećaju daje na težini ovog mimohoda. Naš današnji mimohod ima tri poruke. Jedna poruka seže u prošlost i govori da 1939. godina i stavljanje traka sa žutom Davidovom zvijezdom Jevrejima ponovilo svim nesrbima u Prijedoru 1992. godine. Poruka govori o Havi Tatarević, njenom mužu, šest stradalih sinova, Tomašici, 102 ubijene djece, o Keratermu, Manjači”, rekao je Husejnspahić.

Dodao je kako se mora gledati ka budućnosti, a da je za to potrebno sjećati se ovih događaja i priznati sve civilne žrtve rata.

“Iako dobro znamo ko je bio agresor, karakter rata od strane istočnih i zapadnih susjeda i onih koji su pristali na takav zločin u našoj zemlji, govorim o Srbima i Hrvatima koji su stali u zločinačke snage, mi želimo osvjetlati one Srbe i Hrvate koji nisu željeli da stanu uz zločin. Preduslov je da priznamo civilne žrtve rata i na drugim stranama i Srbe i Hrvate koji su stradali od strane drugih, pa čak i od Armije BiH, ali ti zločini Armije nisu bili planirani, to je vrlo važno istaknuti, to su bili ekscesni slučajevi, sporadičnog karaktera, koji su doživjeli sudski epilog, a oni koji nisu, mi apelujemo na sudske instance da ih procesuiraju. Ne smijemo zaboraviti da su zločini od strane VRS presuđeni kao genocid, a zločini HVO uz pomoć Hrvatske kao udruženi zločinački poduhvat”, rekao je Husejnspahić i poručio da se događaji iz prošlosti ne smiju zaboraviti, ali da se mora gledati ka budućnosti u kojoj će svi zajedno graditi ovu zemlju.

Enis Omerović, ekspert iz oblasti Međunarodnog krivičnog prava rekao je kako su za područje Prijedora dosuđeni brojni zločini.

“Kada govorimo o prijedorskom području, valja istaknuti da su dosuđeni mnogi međunarodni zločini. Istaknuo bih MKSJ, koji je u mnogim predmetima, poput predmeta Plavšić, Krajišnik, prvostepena presuda u predmetu Ratko Mladić, pravnosnažna presuda u predmetu Radovan Karadžić, predmet Stakić, Brđanin, Mrđa, Banović, Kvočka, Meakić i drugi, Župljanin i Stanišić, sve su to predmeti koji se vezuju za prijedorsko područje, u kojima se raspravljalo, ja ću krenuti da je dosuđen UZP u većini tih predmeta i potvrđen u konačnoj presudi u predmetu Radovan Karadžić 20. marta ove godine gdje je postojao sveobuhvatni UZP više visokorangiranih dužnosnika da se sa velikog područja BiH trajno uklone Bošnjaci i Hrvati sa određenim ciljevima”, rekao je Omerović.

Dodao je kako su za prijedorsko područje karakteristični veliki broj logora i masovnih grobnica te da se može zaključiti na osnovu činjenica da se radilo o genocidu.

“S druge strane, velike razmjere zločina su karakteristični za Prijedor. Tu je bila velika koncentracija logora, a ono što je interesantno za ovaj dan, je da je na ovaj dan 1992. godine osnovan jedan od najbrutalnijih koncentracijskh logora u oružanim sukobima na području bivše Jugoslavije, a to je logor Omarska. Poired Omarske, imali smo Keraterm, Manjaču i Trnopolje koji se vezuju za to područje. Zločini nisu počinjeni samo u gradu Prijedoru i koncentracijskim logorima nego i u naseljima Hambarine, Bišćani, Ljubija, Kozarac. Poznate su nam Korićanske stijene, velika koncetracija masovnih grobnica, izdvajam masovnu grobnicu Tomašica, a zaključak koji se izvodi je velika razmjera zločina, logora i masovnih grobnica, više od 3000 ubijenih, među kojima više od 100 djece, jedinstven obrazac djelovanja srpskih snaga na tom području dovodi nas do razumnog zaključka o pravnoj kvalifikaciji zločina, a to je da na osnovu pravnih i historijskih činjenica možemo zaključiti da je na tom području izvršen zločin genocida”, rekao je Omerović.

Ema Drinić, studentica Pravnog fakulteta rekla je kako ovaj mimohod treba da bude simbol borbe protiv fašizma, diskriminacije i poricanja zločina.

“Kao akt sjećanja i suosjećanja mi smo na svojim podlakticama nosili bijele trake, na transparentima imali oslikane dlanove djece, koji ne predstavljaju samo simbol progona, nego borbe protiv fašizma, diskriminacije i poricanja zločina”, rekla je Drinić.

Studenti Pravnog fakulteta u Zenici građanima su dijelili bijele trake, a na spomen obilježju pročitana su i imena 102 ubijene djece u Prijedoru.

akos.ba