Standardi upravljanja kvalitetom: Preduslov za razvoj

Situacija u kojoj se nalazi bosanskohercegovačka privreda, a posebno poljoprivredna proizvodnja, nije nimalo zavidna. Stanje u samoj poljoprivrednoj proizvodnji ne pruža velike mogućnosti  za konkurentsko učešće naših proizvoðača na domaćem i meðunarodnom tržištu. Možda najbitnije pitanje u ovom trenutku jeste: koji je to recept koji će omogućiti bosanskohercegovačkim firmama da stanu rame uz rame sa renomiranim svjetskim proizvoðačima.

Standardi kvaliteta, koji se moraju implementirati u proces proizvodnje, predstavljaju jednu od većih kočnica za domaće proizvoðače. Bosna i Hercegovina značajno zaostaje u poznavanju i primjeni meðunarodnih i evropskih standarda kvaliteta, što je jedan od ključnih preduvjeta za evropske integracije i osnovna pretpostavka održivog razvoja društva. Takvo stanje potvrðuje Studija o konkurentnosti Bosne i Hercegovineza 2006./2007. godinu,  koja pokazujeda BiH u ekonomskom smislu i dalje tapka u mjestu. Prema rezultatima istraživanja, obavljenimpo modelu Svjetskogekonomskog foruma, od ukupno 125 obuhvaćenih zemalja, BiH je po konkurentnosti na 89. mjestu i u odnosu na 2005. godinu pogoršala je svoju pozicijuza jedno mjesto.

I pored problema sa kojima se suočavaju, postoje proizvoðači koji su spremni da se upuste u bitku na svjetskom, probirljivom tržištu i prihvate izazov da se bore i dokazuju svoje vrijednosti uvodeći u svoje poslovanje meðunarodno prihvaćene standarde ponašanja i poslovanja, i tako ulijevaju tračak nade da i mi možemo napraviti proizvod koji ima kvalitet. Najviši organi vlasti pri tome imaju zadatak da stvore uvjete za uvoðenje standarda kvaliteta što bi upravo predstavljalo i stvaranje pretpostavki za nesmetano integrisanje BiH u Evropu. Da bi implementacija ovih standarda bila uspješna potrebno je krenuti s onim što nam najviše nedostaje – edukacija i inoviranje znanja.

Total Quality Management – cjelovito upravljanje kvalitetom

Ekonomski gledano, globalizacija, čiji se znakovi pojavljuju sredinom prošlog stoljeća, utječe prije svega na širenje postojećih i pojavu novih tržišta, a time i konkurencije, što doprinosi stalnim promjenama poslovnog okruženja. Ustaljeno mišljenje da će svaki proizvod ujedno biti i prodan,  više ne vrijedi,  jer je probirljivost potrošača usmjerila proizvodnju ka proizvodnji kvaliteta, dok kvantitativna proizvodnja gubi na značaju. Kvalitet postaje jedan od glavnih aduta u borbi protiv konkurencije, organizacija koja želi opstati na današnjem veoma turbulentnom tržištu veliku pažnju treba posvetiti kvalitetu proizvoda ili usluga koje nudi. Pod pojmom kvaliteta proizvoda podrazumijevaju se: performanse proizvoda, dodatne značajke, pouzdanost, standardiziranost, trajnosti, pogodnost održavanja, estetiku i sigurnost. Isto tako, za kvalitetnu uslugu treba se osigurati poštivanje rokova, kompletnost usluge, ljubaznost, dosljednost, pristupačnost, tačnost i brzo reagiranje na moguće nestandardne situacije. S druge strane, da bi organizacija osigurala kvalitetu i ispunila očekivanja potrošača treba prilagoditi dizajn proizvodnog procesa, razinu performansi strojeva, nabaviti odgovarajuću opremu i tehnologiju, koristiti odgovarajuće materijale te podučiti i nadzirati uposlenike, koristeći pri tome potpuno upravljanje kvalitetom.

Kvalitet postaje jedan od ključnih faktora koji odreðuje razliku izmeðu organizacija i služi kao smjernica kupcima. Kupci više nisu zadovoljni ukoliko proizvod ili usluga koju kupe ne nude neke dodatne mogućnosti te tako postaju sve zahtjevniji. Potpuno upravljanje kvalitetom nalaže da se kvalitetom trebaju baviti apsolutno svi članovi organizacije, od top menadžmenta, koji koordinira procesom upravljanja, preko rukovodilaca, koji podučavaju i kontroliraju uposlene, do samih radnika koji strategiju i planove provode u djelo. Organizacije koje su prepoznale snagu u upravljanju kvalitetom sigurne su i stabilne na tržištu.

Total Quality Management – model upravljanja kvalitetom, dokazao se kao efikasan proces unapreðenja i samog funkcioniranja organizacije, a njegova vrijednost potvrðuje se samo kroz sveobuhvatan i dobro osmišljen proces implementacije. Upravljanje kvalitetom kao ključnim resursom u tržišnoj utakmici za pridobivanje kupaca znači kontinuiranu potragu za boljim tehničkim, tehnološkim, marketinškim i bilo kojim drugim unapreðenjima i poboljšanjima koja će u konačnici proizvesti željeni rezultat.

Kako je razvijen TQM? 

Kad se govori o TQM-u potrebno je svakako definirati  kvalitet, jer upravo zbog njegovog unapreðenja postoji TQM i drugi koncepti unapreðenja kvaliteta. Koncepti unapreðenja kvaliteta razvijali  su  se decenijama. Začetnik  TQM-a  W. Edward Deming  je,  radeći kao savjetnik u  japanskoj industriji, postao poznat širom svijeta. U suštini, on je razvio niz tehnika i metodologija za  kontrolu svih procesa. Zaslužan je za promoviranje filozofije – da je kvalitet svačije pitanje i da se svi podjednako moraju brinuti za kvalitet, te da su svi odgovorni za njega. Kvalitet proizvoda ili usluga, prema Demingu, je relativan pojam koji se mijenja ovisno o  potrebama kupaca i jedino ga kupci mogu definirati. Japanci su jednostavno usvojili Demingova načela, prihvatili su razmišljanje da je cilj kvaliteta zadovoljenje ili čak težnja ka prekoračenju očekivanja kupaca. Osamdesetih godina prošlog stoljeća američke, a kasnije i evropske organizacije počele su primjenjivati TQM i filozofiju poslovanja baziranu upravo na upravljanju i stalnom unapreðenju kvaliteta. TQM uključuje dugoročnu odanost organizacije kontinuiranom poboljšanju kvaliteta sa aktivnim učešćem svih zaposlenih na svim nivoima da bi se zadovoljila i premašila očekivanja kupaca. Posebno treba istaći da planirani proces organizacijske promjene, predviðen TQM modelom upravljanja kvalitetom, funkcionira samo ako je koncipiran i primijenjen na pravi način od samog početka implementaciije pa do kraja.  Stoga se uvoðenje TQM modela upravljanja kvalitetom bazira na deset osnovnih principa: usaglasiti se sa potrebama kupaca; razumjeti i poboljšati lanac: podisporučilac, isporučilac i kupac; raditi prave stvari; raditi stvari tačno od ”pravog puta”; mjeriti poboljšanja; kontinuirano poboljšavati;  rukovoditi; obučavati; poboljšati komuniciranje i dati priznanje za napredovanje.      

Bez obzira što se implementacija upravljanja kvalitetom razlikuje od organizacije do organizacije, poželjno je da se realiziraju sljedeći koraci: postavljanje nove strategije, poznavanje tržišta, prepoznavanje pravih zahtjeva tržišta, koncentriranje na prevenciju, a ne na ispravljanje, smanjenje škarta, postavljanje strategije konstantnog napretka, korištenje strukturirane metodologije za poboljšanje procesa, smanjenje varijacija, korištenje uravnoteženog pristupa, s tim da se ovi koraci primjenjuju na sve funkcije.                                                                                                                                                                                                                        

 Model počinje sa razumijevanjem potreba tržišta. Organizacije trebaju kontinuirano prikupljati i analizirati informacije o tržištu te u skladu s njima i djelovati.  Upravljanje takvim informacijama omogućuje predviðanje budućeg stanja na tržištu. Zajedno sa ostalim informacijama i korištenjem procesa planiranja, organizacija upravlja svojim aktivnostima i postiže svoje ciljeve. Planovi se mogu periodično pregledavati i po potrebi izmjenjivati.           

Proces planiranja je vezivno tkivo koje drži zajedno sve aktivnosti upravljanja kvalitetom. Organizacije su svjesne da kupce mogu zadovoljiti samo ako im konstantno nude proizvode i usluge koje oni traže i kada ih traže i sve to po optimalnoj cijeni. Organizacije koriste tehnike upravljanja procesima kako bi ispunile zahtjeve tržišta. Procesima treba upravljati i treba ih poboljšati, a to uključuje: definiranje procesa, mjerenje performansi procesa, pregledavanje performansi procesa, identifikacija mana procesa, analiza problema procesa, izmjena procesa, mjerenje učinka izmjene procesa i komentiranje promjene od strane poslovoðe i korisnika.

Organizacije isto tako trebaju biti svjesne da neka karakteristika proizvoda koja je danas značajna, sutra više ne mora biti, te je zbog toga potrebno uvesti poboljšanja procesa. Završni element upravljanja kvalitetom je sudjelovanje, jer sav posao realiziraju ljudi. Menadžment i radnici djeluju zajedno u skladnom okružju gdje su ljudi cijenjeni. Da bi se postigli rezultati, važno je da svi elementi upravljanja kvalitetom čine cjelinu. Na  kraju, TQM jednostavno  možemo  promatrati kao  tehnološku  promjenu, odnosno kao promjenu u načinu poslovanja ali i kao promjenu u odnosu prema kupcima u smislu rješavanja njihovih zahtjeva, želja i  potreba unutar organizacije u vidu procesa zadovoljavanja njihovih potreba.

Kvalitet prisutan svuda
Sadašnje vrijeme je vrijeme kvaliteta. Period koji je pred nama takoðer je period kvaliteta. Svjetsko tržište zahtijeva sve više proizvoda visokog kvaliteta. Razvijene zemlje su prije pola stoljeća krenule putem unapreðenja kvaliteta proizvoda, usluga, rada i organizovanja. Danas takav trend postoji u nerazvijenim zemljama. Kvalitet je prisutan svuda. Proces upravljanja poslovnim sistemom i definirani dugoročni planovi razvoja u BiH neophodno je da budu koncentrisani na kvalitet, ukoliko bh. proizvoðači žele uzeti učešća i opstati u meðunarodnim tokovima poslovanja, a jedini  način postizanja  totalnog  kvaliteta jeste  uspostavljanje  inovativne organizacije, organizacije koja je fleksibilna, koja se brzo prilagoðava promjenama iz okruženja i koja brzo uči. Takva inovativna organizacija postiže se primjenom TQM-a i njegovih osnovnih principa.

Piše: Mr. sci. Faruk Čengić

minber.ba