Šta trebamo znati o riječima haseneh, afijeh i selam?

Kod nas je obično praksa da se tumače i pojašnjavaju kur’anski ajeti i hadisi, povodi i uzroci njihovog objavljivanja i nastajanja, te mišljenja poznatih mufesira i muhaddisa o značenjima pojedinih kur’anskih I hadiskih fraza i izraza.

Mi ćemo ovom prilikom napraviti kraću analizu nekoliko hadiskih predaja, te pojasniti značenje nekolicine pojmova koji se pominju u tim hadisima.

Poznat nam je hadis u kome se navodi da je jedan čovjek nakon namaza dugo učio dovu moleći za mnoštvo različitih stvari. Kad je završio sa namazom, prišao mu je Allahov Poslanik, s.a.v.s., koji je čuo sadržaj njegove dove, te mu je umjesto te dove preporučio jednu puno kraću. Naime, Resulullah mu je rekao da često uči dovu ”Rabbena atina”, te da je u njoj sadržano sve ono za što je on prethodno u svojoj dovi molio.

U drugoj hadiskoj predaji se kaže da je i sam Vjerovjesnik, a.s., često učio dovu ”Rabbena atina”, pokazujući nam njen svekoliki značaj, te nas podučavajući da se u svom obraćanju Uzvišenom Gospodaru ponajprije obraćamo kur’anskim dovama. A uistinu, dova ”Rabbena atina” spada u poznate kur’anske dove iz sure El-Bekare, ajet 21.

”Rabbena atina fid-dunja haseneten ve fil-ahireti haseneten ve kina ‘azaben-nar.”

/ Gospodaru naš, daj nam svako dobro na ovom svijetu i svako dobro na ahiretu, i sačuvaj nas od džehennemske vatre. /

Riječ haseneten/hasene/ koju smo preveli kao svako (sveopće) dobro, u svojoj osnovi ima puno veće i puno šire značenje.

Po nekima ova riječ u kontekstu ovog svijeta podrazumijeva korisno znanje, halal opskrbu i blagoslovljenu Uputu, dok u kontekstu ahireta podrazumijeva Džennet.

Međutim, riječ haseneten ima mnogo veći dunjalučki, ali i ahiretski doseg. Po mišljenju mnogih, riječ haseneten u kontekstu dunjaluka podrazumijeva sve ono dozvoljeno, lijepo, ugodno i korisno što čovjek želi i čemu na ovome svijetu može da teži. Tu spadaju: dobro zdravlje, prostrana kuća, ugodno prevozno sredstvo, čestit porod, obilje sreće i bereketa, korisno znanje i dobar posao, tj. redovan izvor prihoda za život.

U kontekstu ahireta riječ haseneten / hasene / označava sigurnost od kaburskog azaba, lahkoću polaganja računa, te ulazak u Džennet.

Pored riječi haseneten / hasene / postoje još dva vrlo specifična izraza, tj. riječi koje ćemo izdvojiti i spomenuti ovom prilikom.

U fikhskim i hadiskim djelima, u poglavljima o Poslanikovim dovama za merhume / umrle /, navodi se nekoliko hadiskih predaja od više različitih prenosilaca i autora zbirki, da je sunnet kad se prolazi pored muslimanskog mezarja nazvati selam.

U tom kontekstu, u predajama koje o tome govore, pored selama tj. riječi ”Esselamu ‘alejkum”, na kraju Poslanikove dove nalazi se i riječ ”Afijeh”.

”Esselamu ‘alejkum ehled-dijari minel-mu’miniine vel-muslimiiin. Inna inša Allahu bikum lahikuun. Es’elullahe lena ve lekumul-‘afijeh.”

Riječ ”Afijeh” kod naših prevodilaca uglavnom se prevodi kao ”spas(enje)”, ”sigurnost”, ”postojanost”, ”zdravlje” i slično.

Iz završnog sadržaja ove dove vidimo da se riječ ”Afijeh” odnosi i vezuju kako za onaj tako i za ovaj svijet. Identično riječi ”hasene” koju smo prethodno spomenuli.

”Es’elullahe lena ve lekumul-‘afijeh” / Molim Allaha da i nama i vama podari ”afijeh.”/ Po mom izboru postojećih prijevoda  ”afijeh” bi najviše odgovaralo izrazu ”sveopće spasenje.”

To ”sveopće spasenje” vezuje se, kako smo već naveli, i za dunjaluk i za ahiret. Jako je teško ovu riječ prevesti samo sa jednim stalnim i konstantnih prijevodom, zapostavljajući ostale. U dunjalučkom smislu to sveopće spasenje podrazumijeva postojanost u vjeri, dobro zdravlje, te svaki vid ovodunjalučke sigurnosti od bilo kakvih teških životnih iskušenja.

Dočim se riječ afijeh u kontekstu ahireta povezuje sa postojanošću tokom kaburskih i ahiretskih ispitivanja, sigurnošću od bilo kakve kazne, te sveopćim spasenjem koje podrazumijeva spasonosni i dugoželjeni ulazak u Džennet prostrani.

Za očekivati je da će dobri jezikoslovci i bolji poznavaoci arapskog jezika imati eventualnih nadopuna na navedena značenja i prijevode, što svakako samo može povećati vrijednost i značaj navedenih i izdvojenih riječi koje smo bar djelimično pojasnili.

I na posljetku da pomenemo riječ ”selam”. Ova riječ, poput naprijed navedenih, u sebi sadrži i krije nešto puno više od onoga kako ih možemo prevesti i pojasniti. Kako to, u jednom svom napisu, prof. Husein ef. Đozo reče : ” Selam je zajednički pozdrav svih muslimana. Ono što selam znači i krije u sebi nemoguće je u potpunosti prevesti. Krije u sebi neke mistično-metafizičke elemente.” (Fetve II, knjiga 5)

Selam je pozdrav koji se vezuje i za dunjaluk i za ahiret. Musliman u svojoj svakodnevnoj komunikaciji sa ostalim muslimanima redovito šalje i naziva selam, i mladima i starima, i bogatima i siromasima. Međutim, on taj selam muslimanima naziva i šalje i nakon njihove smrti, što nam potvrđuje višestoljetna tradicija muslimana u svijetu, ali i mnoštvo hadiskih predaja od Poslanika, a.s., i njegovih ashaba.

Hadis od Burejde, r.a., nam govori da ih je Poslanik, a.s., podučavao da kad nailaze pored mezarja nazovu merhumima selam i uče dovu za oprost grijeha. Predaje o selamu za umrle prenose hazreti Aiša, Ebu Hurejre, r.a., kao i Ibni ‘Abbas i Sevban, r.a., a zabilježene su kod imama Muslima, Tirmizija, Nesaije, Ibn Madže i Ebu Davuda. O selamu i dovi za oprost grijeha u svojim djelima govori i imami Gazali.

Skoro identično riječima haseneten / hasene / i afijeh, i selam ima šire i dublje značenje.

U osnovi označava sveopći mir i spas, koji se u dunjalučkom smislu ogleda u iskrenoj dovi Uzvišenom Allahu da podari bereket upute onima kojima se selam naziva, te da im daruje udoban i lijep ovodunjalučki život sa sretnim završetkom.

U ahiretskom smislu, tj. kad selam nazivamo i šaljemo merhumima prolazeći pored mezaristana, taj selam predstavlja dovu Allahu Svemoćnom da određenim merhumima podari Svoju milost, oprost i zaštitu od bilo kakvih kazni, a to u osnovi podrazumijeva u konačnici spas od Džehennema i ulazak u Džennet.

Prema tome, i riječ hasene, i afijeh, ali i selam u jednom širem smislu predstavljaju tri različite kelime /riječi, izraza/  koje u svojoj biti sadrže i imaju (djelimično) slična značenja i po svojoj širini i dosegu vezane su za oba svijeta, i naš dunjaluk i naš ahiret.

Neka ovaj moj kraći prikaz i ovo zapažanje bude poticaj svima nama da još više cijenimo svaki svoj nazvani selam i svaku svoju proučenu dovu, jer mi uistinu nismo svjesni veličine onoga čime nas je počastio naš Gospodar podarivši nam rječitog Poslanika Muhammeda, s.a.v.s., koji nas je podučio da sa malo riječi kažemo i zaželimo mnogo.

Allahu moj, našim umrlima dostavi naše selame koje im upućujemo, te im oprosti pogreške i podaj obilje Svoje svekolike milosti, a nama živima daruj sveopće dobro i na dunjaluku i na ahiretu i sačuvaj nas džehennemske kazne. Amin!

Za Akos.ba piše: Admir Iković