Šta podrazumijeva halal tržište?
Zašto ulagati?
Naime, islamsko – halal tržište razvija se brže od svjetskog prosjeka razvoja turizma, te iz tog razloga privlači sve veću pažnju. Gosti sa halal tržišta na odmoru u prosjeku troše oko 1700 USD. Također se predviđa porast vrijednosti islamskog tržišta od 5 % godišnje, pa će do 2020. godine dostići vrijednost od 200 milijardi USD. U ove brojke nije obuhvaćen vjerski turizam, konkretno odlazak na Hadždž i Umru.
Prema statističkim istraživanjima, najpoželjnije destinacije u 2014. godini bile su Malezija, Turska, Ujedinjeni Arapski Emirati, Saudijska Arabija i Qatar, od zemalja sa većinskim muslimanskim stanovništvom. Prvi halal standardi izdati u 2000. godini bili su značajna prekretnica za Maleziju koja postaje prva zemlja sa sistematično uređenim i dokumentovanim Sistemom za halal certificiranje. Standardi su postali podsticaj za novu revoluciju koja je transformisala Halal od tradicionalne seoske industrije do vibrirajuće ekonomije sa utvrđenom globalnom tržišnom vrijednošću od 2.3 triliona USD.
Danas, Malezija je vodeća globalna halal baza, što doprinosi oko 5,1 % od ukupnog izvoza za zemlju. Slično je i u Turskoj. Prema riječima Omara Solmaza, generalnog menadžera jedne od turističkih agencija za halal putovanja u Turskoj, na obali trenutno ima blizu 50 hotela sa halal certifikatom, koje godišnje posjeti blizu 5 miliona gostiju. Halal odmori u Turskoj su dobro uspostavljena niša u turističkoj industriji u zadnjih nekoliko godina.
Kako je Turska druga poželjna muslimanska destinacija, ne čudi da će baš ona biti ovogodišnji domaćin „Konferencije za halal turizam 2015“. Okupit će 25 govornika, 60 međunarodnih turističkih agencija, 150 halal hotela i čak 1200 međunarodnih delegata, ali i brojne druge koji su zainteresovani za pokretanje sopstvenog brenda na sve brže rastućem halal tržištu. Prošlogodišnja je održana u Andaluziji, Španija. Ovaj događaj okupio je više od 400 delegata koji su razgovarali na temu mogućnosti ulaska na tržište kroz halal turizam.
„Evropa je sada ključni igrač za budućnost halal turizma, iz ulazne i izlazne perspektive doprinosi milijarde industriji. Ova konferencija je od vitalnog značaja za svakog ko se aktivno bavi halal turizmom ili želi djelovati na ovom tržištu. To će biti odličan forum znanja.“ – istakli su organizatori.
Među zemljama s muslimanskim stanovništvom kao manjinom, u top 6 destinacija se nalaze: Singapur, Tajland, Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska i Belgija. Sve je veći broj onih koji implementaciju halal standarda i uopšte otvaranje prema islamskom tržištu prepoznaju kao unosan korak. Primjer je i Japan, gdje je zabilježen porast muslimanskih turista za 7,2 %. Porast turista uslijedio je kao direktan rezultat odluke Japana da prilagodi aerodrome muslimanskim putnicima, obezbjeđujući im sobe za molitvu i adekvatan prostor gdje će obaviti pripreme za molitvu. Očekuje se, da će se zalaganja Japana, da ponudi muslim-friendly usluge u svojim aerodromima, hotelima i restoranima isplatiti vrlo brzo, sa brojem od milion muslimana koji će posjetiti zemlje Dalekog istoka do 2020. godine.
Uslov za izgradnju kvalitetne ponude je sagledavanje specifičnosti potreba koje ima muslimanska populacija, njihove kulture i običaja.
Šta znači halal?
Halal je arapska riječ koja znači “čisto” ili “dozvoljeno”, a označava stvari i djela koja su prema islamskom zakonu dozvoljena. Kada je riječ o halal proizvodima u turističkoj branši, onda to znači da restorani sa halal certifikatom ne toče alkohol, ne nude jela od svinjskih proizvoda, moteli i hoteli imaju prostoriju za molitvu, ali i neke druge pogodnosti. Halal nije ništa drugo, objašnjavaju stručnjaci, do proizvodi koji ne štete ljudskom organizmu, pa su zbog toga u posljednje vrijeme omiljeni i kod potrošača koji nisu muslimani.
Halal standard je namijenjen za širok spektar proizvoda i usluga, pa tako imamo halal prehrambene proizvode, kozmetiku, lijekove, predmete opšte upotrebe, halal-bankarstvo i ugostiteljstvo, hotele s halal-certifikatom. Halal kvalitet isključivo može potvrditi Islamska zajednica ili certifikacijska agencija koju za to ovlasti Islamska zajednica. Širom svijeta, muslimanski turisti troše velike količine svojih prihoda na putovanja. U potrazi su za novim ponudama koje im omogućavaju da mirno nastave praktikovati svoju vjeru, ali i da uživaju upoznavajući svijet. Kao što je vidljivo klijenti žele vidjeti više etičkih halal proizvoda dostupnih u njihovim lokalnim supermarketima. Bez sumnje, ovaj zahtjev otvara brojne prilike za nacionalne trgovce. Potrošači su spremni platiti više za halal kvalitatan proizvod.
Za Akos.ba piše: Mubera Čengić
