Vijesti iz zemlje

Šta djeca uče u RS: Historija za zatvorenu avliju

džbenik historije u RS kao dnevno-politički pamflet u službi prizemne nacionalističke propagande

Prije otprilike pola godine, u aprilu 2018., Ministarstvo prosvjete RS objavilo je da su finalizirali posao oko izrade novih nastavnih planova i programa za predmet historija u trećem i četvrtom razredu srednjih i devetom osnovnih škola. U skladu s novim programima pristupilo se izradi novih užbenika. Promjene se ogledaju u tome da će iz novih udžbenika učenici u RS učiti o najnovijim dešavanjima oko stvaranja RS, rata 1992-95., o glavnim akterima tih događanja kao što su osuđeni ratni zločinci Radovan Karadžić i Ratko Mladić. Na konferenciji za medije ministar prosvjete RS Dane Malešević tada je rekao slijedeće: „U udžbenicima iz historije nalaziće se određene činjenice o dešavanjima na prostoru BiH u periodu od 1990. do 1995. godine, ali ne i sadržaj kojim se vrijeđaju ostala dva konstitutivna naroda ili nacionalne manjine. Autori udžbenika istorije za deveti razred osnovne škole i treći i četvrti razred gimnazije poštovaće preporuke Vijeća Evrope iz 2005. godine, kojima je predviđeno da se događaji iz proteklog rata ne interpretiraju djeci na način koji širi mržnju i stvara neprijateljstvo“.

Nešto prije ove konferencije za medije, novembra 2017. godine, nakon izricanja presude Haškog tribunala za ratne zločine u bivšoj Jugoslaviji o doživotnoj kazni za bivšeg zapovjednika vojske RS Ratka Mladića nacionalistički ostrašćeno predsjednik RS Milorad Dodik jasno je iznio svoje stavove o Haškom tribunalu i Ratku Mladiću. Tada je rekao da general Mladić ostaje heroj srpskog naroda i prvostepenom presudom je mit o njemu kao heroju samo ojačan. Tom prilikom Dodik je ultimativno zatražio da se iz udžbenika u srpskim školama izbace svi sadržaji o Haškom tribunalu, jer je po njemu to od početka mjesto nepravde, smišljeno da srpske žrtve ponovo pobije i osudi, te je dodao da to uvjerenje dijeli cijela srpska javnost.
Danas, kada imamo u ruci novi udžbenik historije za deveti razred osnovnih škola u RS ne treba nam puno ni vremena ni truda da odgovorimo na pitanje da li se autor užbenika držao smjernica i preporuka Vijeća Evrope iz 2005. godine, kao što je obećao ministar RS prije pola godine, ili „preporuka“ predsjednika Dodika iz novembra 2017. Poštujući smjernice aktuelne srpske političke klike u udžbeniku se ni na jednom mjestu ne spominje, u svom punom nazivu, Međunarodni sud za ratne zločine u bivšoj Jugoslaviji. U dvije rečenice gdje se spominje taj sud izneseni su stavovi koji su doslovce identični izjavama Milorada Dodika da je Haški tribunal proizvod zapadno-vatikanske zavjere, jer je nesrazmjerno veliki broj optuženih i osuđenih Srba u odnosu na ostale ratne snage. Po autoru udžbenika na taj način opravdani su razbijanje Jugoslavije i protivsrpska politika u ratovima koji su vođeni.

1 rs udzbenik2Proglašenje muslimanske nacije
(Citat iz udžbenika govori sve sam za sebe)
Jugoslavija je Titovom i Kardeljevom politikom decentralizacije u suštini pretvorena u zbir jednonacionalnih država. Iz toga je proisticao problem BiH. Nju su nastanjivale dvije nacije koje su imale svoje matice u susjedstvu (Srbija i Hrvatska). Savez komunista u provođenju politike osamostaljenja BiH oslonac je mogao imati uglavnom u muslimanima. Stoga su pripadnici te vjerske zajednice 1968. godine proglašeni za naciju pod imenom Muslimani. Oni su u BiH po popisu stanovništva 1971. godine nadmašili broj Srba. Pošto se u Jugoslaviji između religije i nacije uglavnom mogao staviti znak jednakosti, bilo je logično da i oni budu nacija. Međutim, bilo je upozorenja da će Muslimani biti usmjereni protivsrpski i protivhrvatski i tražiti cijelu BiH za sebe.

Generalno, udžbenik historije za 9. razred osnovnih škola u RS nema puno veze s historijom kao naukom, ali je apsolutno usklađen sa antibosanskom politikom koju aktuelne vlasti provode prema državi Bosni i Hercegovini. Zbog toga, više podsjeća na jedan aktuelno-politički pamflet, pun mitova, zaključaka rekla-kazala i teorija zavjere nego na štivo namijenjeno obrazovanju djece u devetom razredu osnovne škole. U tematskim cjelinama koje obrađuju nacionalnu historiju parcijalno i samovoljno se tumače neutvrđene i neutemeljene činjenice. Izučava se historija svih Srba u cjelini koji žive na prostorima bivše Jugoslavije, negirajući pritom državu i kontinuitet i granice Bosne i Hercegovine kao domovine srpskog naroda koji živi u njoj.

1 rs udzbenik3Etničko čišćenje 
(Citat o stradanjima naroda i žrtvama u kojem su navedeni potpuno proizvoljni brojevi ubijenih, a etničko čišćenje nazvano „prisilnom migracijom“)
Teško je utvrditi precizne razmjere ljudskih stradanja i materijalnih razaranja u jugoslovenskim ratovima. Prema podacima OUN, u BiH su u ratu od 1992. do 1995. godine poginule 102.622 osobe, a u ratu u Hrvatskoj 17.469. Ratovi za jugoslovensko naslijeđe imali su karakter nacionalnih i vjerskih sukoba. Mjesta masovnih zločina bila su: Srebrenica, Kozarac, Kazani, Kravice, Ahmići, Pakrac, Ovčara, Medački Džep. Najviše su bili razoreni gradovi: Vukovar, Sarajevo i Mostar. Još u toku rata u BiH ustanovljen je u Hagu Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju. Nesrazmjerno veliki broj optuženih i osuđenih Srba u odnosu na ostale ratne strane dokazuje političke utjecaje na Haški sud. Na taj način opravdavani su razbijanje Jugoslavije i protivsrpska politika u ratovima koji su vođeni. Jedna od bitnih posljedica ratova za jugoslovensko naslijeđe jesu prisilne migracije, prozvane „etničko čicićenje”. Stanovništvo je napuštalo svoje domove pred vojskama protivničkih naroda. Iz Hrvatske je izbjeglo i protjerano skoro 450.000 Srba. Srbi su prema popisu iz 1991. godine činili preko 12% stanovništva te repuplike, a prema popisu iz 2011. godine tek nešto iznad 4%. U BiH je raseljeno preko 1,3 miliona pripadnika svih naroda. Prema rezultatima (osporavanim) popisa iz 2013. godine, u Federaciji BiH Srbi čine samo 2,5% stanovništva. Srbi su 1999. godine nakon povlačenja jugoslovenske vojske i policije sa Kosmeta morali masovno napustiti tu pokrajinu. Prostor bivše Jugoslavije je usitnjen, sa uglavnom lošim odnosima među državama nasljednicama. Većina njih ubraja se među siromašnije i nestabilnije u Evropi.

U udžbeniku nema ni traga o suživotu, stoljećima njegovanom i građenom između Srba, Hrvata, Bošnjaka, Jevreja i drugih naroda koji žive na ovim prostorima. O zajedničkoj antifašističkoj borbi u Drugom svjetskom ratu, te o ZAVNOBiH-u – u knjizi nema ni riječi. Opširno su opisana stradanja srpskog stanovništva u Drugom svjetskom ratu, a o stradanju Bošnjaka i Hrvata nema pomena. Period rata 1992.-1995. je građanski rat koji su vodili međusobno Srbi, Bošnjaci i Hrvati, a za rat su krivi svi osim Srba, čak i Sjedinjene Američke Države, Njemačka i Vatikan. Ovakvim tumačenjem i shvatanjem historijskih činjenica učenicima Bosne i Hercegovine, u ovom slučaju učenicima RS, je onemogućeno da znaju, shvate i vole državu BiH, da grade zajedništvo i budućnost sa drugim narodima i da se ne uče antibosanstvu nego svim vrijednostima i perspektivi razvoja i ostanka u Bosni i Hercegovini. Poznato je da preporuke Vijeća Evrope o udžbenicima iz 2005. godine u svojoj prvoj tački zagovaraju da djeci treba ukazati na temeljnu činjenicu, a to je da pripadaju i žive u Bosni i Hercegovini. Tih preporuka se ministarstvo prosvjete RS, navodno i držalo u izradi ovog užbenika, međutim čitajući udžbenik, kao što se i ovdje vidi u mnoštvu faksimila, jasno je da nema ni traga ni glasa o poštivanju evropskih preporuka već se događaji iz proteklog rata interpretiraju djeci na način koji širi mržnju i stvara neprijateljstvo.

1 rs udzbenik4

„Građanski rat“ u Bosni i Hercegovini
(Karakter rata i glavne aktere su opisali na svoj način koji je veoma dobro poznat i koji ne treba posebno komentirati. Za osuđene ratne zločince Ratka Mladića i Radovana Karadžića kažu samo to da ih je Srbija isporučila Haškom tribunalu.)
U građanskom ratu u BiH međusobno su ratovale vojske Srba, Hrvata i Muslimana (od septembra 1993. nazivaju se Bošnjaci). Komandant Vojske RS (VRS) bio je general Ratko Mladić. Muslimani/Bošnjaci činili su gotovo cijeli sastav Armije Republike Bosne i Hercegovine (ARBiH). U dijelovima BiH gdje su imali većinu, Hrvati su osnovali Hrvatsko vijeće obrane (HVO).

Srpska historija ima mnoge slavne događaje, istinite prave junake, srpska historiografija ima mnoga vrlo ugledna naučna imena svjetskog glasa. Međutim, za potrebe vlastite avlije, često se angažiraju histriografski alhemičari – miješaju nespojivo, pišu nacionalističku propagandu pa je nazivaju historijom. Ovo je moglo prolaziti prije 100 ili 200 godina, međutim, danas u informatičkom dobu historija se mora pisati po međunarodnim standardima, jer svijet je postao apsolutno transparentan, svi mogu znati sve što nikom ne dopušta da ostane zatvoren u svojoj mračnoj avliji.

00Sličica Želim Print

preporod.com

Povezani članci