Zanimljivosti

Specijalni rezervat prirode Peštersko polje jedino visinsko vlažno područje u Evropi

 Specijalni rezervat prirode Peštersko polje najmlađe je zaštićeno područje prirode u Srbiji, koje zauzima površinu od 3.117 hektara Pešterske visoravni na području Sandžaka.

Nalazi se na nadmorskoj je visini od preko hiljadu metara, a osim što je stanište za 89 vrsta zaštićenih ptica, jedini je rezervat prirode u Evropi koji ima visinsko vlažno područje bogato orgomnom količinom izuzetno vrijednog treseta.

Jedan od rendžera u službi rezervata Peštersko polje Milorad Babić u razgovoru za Anadolu Agency (AA) kaže da je treset iz ovog područja izuzetno kvalitetana vrsta zemlje, iskopava sa mjesta gdje je nastajao hiljadama godina, polja na kojima se nalazi zaštićena su trećim stepenom zaštite, a to podrazumijeva mogućnost eksloploatacije treseta pod posebnim uslovima.

– Bjeloglavi sup ponos rezervata- 

“Treset na ovom prodručju nastajao je prije mnogo godina, nestankom borove šume, a od 80-tih godina, kada su kompanije iz Rusije počele iskopavati treset, pa do današnjih dana, kada lokalne privatne firme obavljaju taj posao, ta vrsta zemlje prodaje se na mnogim tržištima gdje je visoko cijenjna i tražena roba. Koristi se u proizvodnji pečurki i cvijeća, pa se čak može upotrijebiti i za proizvodnju nekih lijekova“, dodaje Babić.

Iako se mogu svrstati u red najvažnijih dobara, polja treseta nisu jedina posebnost Pešterskog polja, ovdje se, naime, često može vidjeti i čuveni bjeloglavi sup iz kanjona Uvca, a rezervat je sve više prepoznatljiv i po Pešterskom jezeru koje je stanište brojnih vrsta ptica.

Objašnjavajući da je Peštersko polje mjesto gdje su se održale rijetke vrste jedinski sa crvene liste zaštićenih vrsta iz biljnog i životinjskog svijeta, čuvar Milorad Babić keže da bi ljudi, posebno mještani sela koja su obuhvaćena teritorijom rezervata, trebali doprinositi njegovom očuvanju kao svojevrsne riznice prirodnih dobara.

On objašnjava da rezervat u budućnosti može razmišljati u pravcu razvoja turizma, ali to svakako, po njegovim riječima, ne može biti razvoj masovnog turizma, jer priroda nebi podnijela veliku frekfenciju ljudi, ali bi, ukoliko se stvore dobri uslovi za dolazak turista, Peštersko polje moglo postati prava oaza za ljude koji vole da se odmaraju istražujući prirodu.

Slično razmišljanje ima i rendžer Sabahudin Abdagić koji kaže da od 2016. godine, kada je Srbija proglasila specijalni rezervat prirode Peštersko polje, sa kolegom Miloradom Babićem gotovo svakodnevno obilazi neki od njegovih dijelova, a ističe da je sretan kada se pojave turisti koji žele da istraže i upoznaju neki od terena.

– Izvor nikada nije presušio- 

Rendžer Sabahudin Abdagić priča nam da je sa stanovišta turista Peštersko polje neistražena riznica i da su za njih najzanimljivije pješačke ture i uspon na brdo Trojan, a koji otkriva najširi pogled na prostrana Pešterska polja, kada se dokuči vrh na 1351 metru nadmorske visine.

Opisujući dalje ove predjele, rendžer Sabahudin Abdagić kaže da se u podnožju Trojana, u selu Braćak, nalazi izvor planinski hladne vode Đurćevica, a za koji se vezuju brojna narodna vjerovanja i legende, po kojima su u brzacima ispod izvora utisnute stope konjanika, a koji je navodno na tom mjestu ubio čudovište i tako od zle sile izbavio mještane sela.

“Izvor Đurđevica u ljetnjim mjesecima jedini je izvor pitke vode na čitavoj visoravni, a osim narodnog vjerovanja, zanimljiva je i činjenica do sada nije zabilježeno da je nekada ovaj izvor presušio. To se nije desilo čak i kada su bile najveće suše na Pešteri. Voda sa ovog izvora je osvježavajuća i pitka, svi koji su je konzumirali kažu da im je izuzetno prijala, posebno na usponu ka Trojanu“, dodaje Sabahudin Abdagić.

Čuvari rezervata prirode Peštersko polje Milorad Babić i Sabahudin Abdagić gotovo svakodnevno obilaze po neki dio rezervata, postavljaju table obavještenja o stogoj zabrani bacanja i paljenja smeća na teritoriji rezervata, kažu da turiste rado odvode u obilazak, a dok i sami često saznaju po koji detalj više, želja im je da što više ljudi čuje za Peštersko polje.

 Akos.ba

Povezani članci