Školstvo u B. Krupi u vrijeme Austrougarske: Narodna osnovna škola

Narodna osnovna škola u Bosanskoj Krupi

         Narodna osnovna škola u Bosanskoj Krupi počela je sa radom 1880. godine.[1] Prema navodima Mithada Kozličića ova škola počela je sa radom 1884. godine. Elvira Islamović, pozivajući se na dokument Tehničkog odjeljenja Zemaljske vlade u Sarajevu ističe da je škola vlasništvo erara s jednim razredom u Bosanskoj Krupi osnovana 1885. godine. Kontinuirano je radila od osnivanja do 1913. godine, a u skladu s ratnim prilikama, i tokom Prvog svjetskog rata.[2]

         I na području Bosanske Krupe zabilježen je prilično jak otpor upisivanju djece, naročito muslimanske ženske djece, u državne osnovne škole. U novembru 1880. godine sreski predstojnik u Bosanskoj Krupi izdao je naredbu po kojoj su sva djeca dorasla za školu bez obzira na vjeroispovijest bila dužna pohađati redovnu nastavu.[3] Ovaj podatak upućuje na zaključak da je prva državna osnovna škola u Bosanskoj Krupi počela sa radom 1880. godine.

         Tokom prvih godina u školi je nastavu izvodio jedan učitelj. Godine 1880. nastava je povjerena jednom isluženom podoficiru austrougarske vojske. Po popisu stanovništva u Bosni i Hercegovini iz 1885. godine u Bosanskoj Krupi je evidentirano 2.096 stanovnika. Na području cijelog bosanskokrupskog kotara evidentirana su dva učitelja, u Bosanskoj Krupi i u Bojni. Deset godina kasnije broj učitelja u školi povećan je na tri. Među prvim učiteljima u školi navodi se Simo Momčilović, a jedno vrijeme u školi je radio i učitelj Mile Obradović.[4] Obzirom da je na početku, vjerovatno usljed nedostatka učiteljskog kadra, izvođenje nastave povjereno jednom podoficiru, upućuje na zaključak da je Narodna osnovna škola u Bosanskoj Krupi počela sa radom spomenute 1880. godine. Opće je poznato da su školske 1880/81. godine okupacione vlasti otvorile četiri gradske osnovne škole u Bosni i Hercegovini: u Sarajevu, Bihaću, Banjaluci i Travniku. Imajući u vidu da je Narodna osnovna škola u Bosanskoj Krupi, najvjerovatnije počela sa radom 1880. godine, zasigurno spada u jednu od prvih državnih osnovnih škola na području Bosanske krajine.

         U periodu od 1891. do 1899. godine u školi su radili sljedeći učitelji: Simo Krstić, Branko Maglov, Nikola Kondić (obavljao dužnost i direktora škole), Zorka Kondić, Stjepan Batinić, Ana Latas, Jovan Pržulj, Marija Lazarević, Simo Kratović, Milka Martinović, Sofija Komadina, Ivan Kovačević, Ljubica Bader, Robert Vranešić, Milan Martinović (obavljao dužnost i direktora škole) i brojni drugi.[5]

         Od 1899. do kraja Prvog svjetskog rata 1918. godine u školi se spominju sljedeći učitelji: Isailo Skenžić, Hermina Khyo, Margareta Neuwirth, Stevan Banović, Salih Mujanović, Fejzo Čavkić, Anđelka Radoman, Jovo Delić, Jovan Radonić, Mehmed Šiljković, Petar Putica, Marija Cerjak, Štefanija Šašić, Anka Šebelić, Jelka Vulić, Ana Jerčinović, Stevan Stojnić i brojni drugi.[6]

         Škola je bila adekvatno snabdjevena nastavnim sredstvima, pomagalima, namještajem i ostalim stvarima potrebnim za redovan odgojno-obrazovni proces. Imala je vlastitu zoološku zbirku. U školi su često organizirane različite vrste zabava s ciljem novčanog pomaganja učenicima slabijeg imovnog stanja. Deset godina nakon ujedinjenja, tačnije školske 1928/29. godine u Bosanskoj Krupi su radile dvije osnovne škole.

Nastavlja se.

Fusnoste:

[1] Mitar Papić, Školstvo u Bosni i Hercegovini za vrijeme austrougarske okupacije (1878-1918), Sarajevo 1972, 42-43. (dalje: M. Papić, Školstvo u BiH).

[2] Mithad Kozličić, Stanovništvo i naselja Unsko-sanskog područja 1879.-1921. godine, Bihać 1999, 32-34. (dalje: M. Kozličić, Stanovništvo); E. Islamović, Školstvo, 104; Mitar Papić, Školstvo u Bosni i Hercegovini (1918-1941), Sarajevo 1984, 19.

[3] G. autora, Bosansko-krupska opština, 40.

[4] E. Islamović, Školstvo, 62; G. autora, Bosansko-krupska opština, 40; Kalendar Bošnjak za 1886. godinu, God. IV, Zemaljska štamparija, Sarajevo 1886, 82. (dalje: K. Bošnjak za 1886.); Amir Sijamhodžić, Slovo o zavičaju, Bužim 2015, 133. (dalje: A. Sijamhodžić, Slovo).

[5] E. Islamović, Školstvo, 104; Službeni dodatak Školskog vjesnika za 1894. godinu, Zemaljska štamparija, Sarajevo 1894, 103-180. (dalje: S. dodatak Šk. vjesnika); S. dodatak Šk. vjesnika za 1896. godinu, Sarajevo 1896, 15-19; Školski glasnik, Prosvjetni odsjek Zemaljske vlade za Bosnu i Hercegovinu, God. X, br. 11-12, Sarajevo 31. decembar 1919, 11-12; S. dodatak Šk. vjesnika za 1897. godinu, Sarajevo 1897, 2; Bosnischer Bote, Bosanski glasnik, Opći adresni priručnik sa kalendarom svih vjeroispovijedi za Bosnu i Hercegovinu, Sarajevo 1899, 43; S. dodatak Šk. vjesnika za 1898. godinu, Sarajevo 1898, 18.

[6] S. dodatak Šk. vjesnika za 1899. godinu, Sarajevo 1898, 1-11; E. Islamović, Školstvo, 105; S. dodatak Šk. vjesnika za 1904. godinu, Sarajevo 1904, 33-34; Bosnischer Bote, Bosanski glasnik, Universal-Hand-und Adressbuch für Bosnien-Hercegovina, Sarajevo 1903, 124. (dalje: B. Bote); Š. glasnik, God. VI, Sarajevo 31. maj 1915, 137; Š. glasnik, God. VII, Sarajevo 31. decembar 1916, 196; Š. glasnik, God. VII, Sarajevo 29. februar 1916, 19; Sarajevski list, god. XXXVII, br. 312, Sarajevo 18. decembar 1914, 1. (dalje: S. list); Š. glasnik, God. IX, Sarajevo 28. februar 1918, 16; Š. glasnik, God. IX, Sarajevo 31. oktobar 1918, 90; A. Sijamhodžić, Razvoj savremenog školstva, 7-8.

Piše: mr. Mirza AHMETBAŠIĆ

JU Osnovna škola „Otoka“ Bosanska Krupa

Časopis: “HISTORIJSKI POGLEDI”, izdaje: Centar za istraživanje moderne i savremene historije Tuzla, God./Vol. IV, Br./No. 6, Tuzla 2021.