Saudijska Arabija u budžetskom suficitu nakon skoro decenije deficita
Ministarstvo finansija Saudijske Arabije saopćilo je u srijedu da je ta zemlja zabilježila svoj prvi godišnji budžetski suficit u skoro deset godina, nadmašivši vlastite projekcije u godini kada su cijene nafte porasle.
Suficit za 2022. godine iznosio je 102 milijarde saudijskih rijala (27 milijardi dolara), što predstavlja 2,6% BDP-a, prema preliminarnim procjenama. To je u poređenju sa suficitom od 90 milijardi saudijskih rijala koji je bio projektovan za 2022. godinu krajem prošle godine.
Najveći svjetski izvoznik sirove nafte također je preliminarno zabilježio rast BDP-a od 8,5 odsto za ovu godinu, saopštilo je ministarstvo, više od 7,6 odsto koliko je predvideo Međunarodni monetarni fond (MMF). Budžet odobren za 2023. predviđa suficit od 16 milijardi saudijskih rijala (4 milijarde dolara) i rast BDP-a od 3,1%, saopćilo je ministarstvo.
Snažni podaci dolaze dok se veći dio svijeta bori s raširenim energetskim šokovima i sve većom zabrinutošću zbog recesije. Zaljevsko kraljevstvo imalo je koristi od povećanja cijena nafte izazvanih ruskom invazijom na Ukrajinu koja je počela u februaru.
Ipak, na brifingu s novinarima u Rijadu u srijedu, saudijski ministar finansija Mohammed Al-Jadaan odbacio je ideju da je suficit rezultat rata. Umjesto toga, rekao je da to odražava investicije koje je kraljevstvo uložilo u svoj naftni i plinski sektor, kao i rast u ne-naftnim sektorima, dok zvaničnici guraju program “Vizija 2030” ekonomske diversifikacije.
“Mi smo uložili mnogo novca kada ljudi nisu”, rekao je ministar.
“Ne slavimo višak. Za nas to i nije velika vijest. To je nešto što smo očekivali. Radili smo… da smanjimo našu potrošnju, da povećamo naše prihode koji nisu naftni.”
“Veliki dio fiskalne situacije i priče o rastu je naravno direktno povezan s visokim cijenama energije, a indirektno povezan s faktorima i geopolitičkim događajima koji pokreću cijene”, rekao je Robert Mogielnicki iz Instituta arapskih država Zaljeva u Washingtonu.
“Ipak, Saudijska Arabija zaslužuje zasluge za svoju fiskalnu konsolidaciju i ekonomske reforme, koje su također pomogle cjelokupnoj ekonomskoj slici.”
Ipak, Justin Alexander, direktor konsultantske kuće Khalij Economics, rekao je da, iako je višak “dobro došao”, mogao je biti veći s obzirom na to da su prvobitne projekcije izgledale zasnovane na cijenama nafte od oko 70 dolara po barelu, dok će prosjek tokom godine na kraju biti oko 100 dolara po barelu.
Ekonomski stručnjaci kažu da je Saudijskoj Arabiji potrebna cijena sirove nafte od oko 80 dolara po barelu kako bi uravnotežila svoj budžet. Brojke su “bliske prvobitno planiranom nivou”, rekao je Alexander, koji je također analitičar konsultantske kuće GlobalSource Partners.
„Zbog toga je gotovo sav neočekivani prihod od viših cijena nafte potrošen, a projekcije ministarstva sugeriraju da će se ovi nivoi potrošnje nastaviti u narednim godinama, stvarajući rizik ako cijene nafte razočaraju.“
Cijene nafte znatno su pale posljednjih sedmica uprkos odluci naftnog kartela OPEC+, koji Rijad zajedno sa Moskvom predvodi u oktobru, da smanji proizvodnju za 2 miliona barela dnevno.
Ovogodišnji suficit je prvi od pada cijena nafte 2014. sa više od 100 dolara po barelu, što je navelo Rijad da se zaduži u velikoj mjeri i povuče iz svojih finansijskih rezervi kako bi popunio budžetske manjkove.
Također je nametnuo mjere štednje poput smanjenja subvencija za gorivo i struju i nametanja poreza na dodatu vrijednost. Jadaan je u srijedu rekao da je malo vjerovatno da će takve “teške odluke” biti poništene na osnovu suficita ove godine i očekivanog suficita za narednu godinu.
“Posljednja stvar koju želimo je zapravo mijenjanje politike na brzinu”, rekao je.
Višak će biti raspoređen u prvom tromjesečju 2023. godine, a većina će povećati rezerve kraljevstva, rekao je Jadaan. Dio toga će ići u Nacionalni fond za razvoj, a deo bi “možda” bio prebačen u državni fond, rekao je on.
Akos.ba
