Rad od 9 do 5 je zastarjeli koncept rada
Pandemija koronavirusa ne jenjava i svjetske ekonomije to itekako osjete. Naravno, automatski to osjećaju i poslovne organizacije, što njihove lidere uči kako se prilagoditi na najbolji mogući način. Čini se, rad od osam do 16 sati ili od devet do 17 sati (više) nije odgovor.

“Posao se u ovoj situaciji pomiješao s privatnim životom. Načini na koji ostajemo u kontaktu s kolegama, nadređenima i podređenima postala je kritična stavka. Kao i poznavanje tehnologije potrebne za kvalitetnije obavljanje posla. Naime, nikad nije bilo potrebno komunicirati u toliko vremenskih zona, kontinenata, zemalja… i zato je tehnologija bitnija nego ikad prije”, navodi se u analizi.
Iako bi neki drugačije pomislili prije cijele ove krize, podaci su egzaktni. Zaposleni su produktivniji kad rade na daljinu i to se vidi prema brojkama. Od ožujka do svibnja produktivnost je bila na iznimno visokim razinama, potom je pala za tri posto između svibnja i kolovoza, ali svejedno je pet posto bolja no ona u istom razdoblju 2019., kad se radilo iz ureda, odnosno, s radnih mjesta.
Izvješće pokazuje i da su zaposleni trenutno najproduktivniji između 10 i 13 sati, ali i da su početkom 2020. bilo najproduktivniji između 10:30 i 15 sati. Radni dan sad započinje oko 9:20 sati, početkom godine je započinjao oko 8:32. Ujedno, završava ranije, u 17 sati u odnosu na 17:38.
No, petodnevni radni tjedan je iščeznuo jer zaposlenici rade i vikendima, ali i prekovremeno. Što se tiče dana u tjednu, najmanje produktivan ostaje petak, a najproduktivniji je utorak, nakon kojeg dolaze srijeda i četvrtak.
Zaključno, rukovodeće osobe u organizacijama moraju se prilagoditi novim okolnostima kako bi ostvarili najbolje moguće poslovne rezultate, posebno jer će ovakva situacija vrijediti još nekoliko mjeseci, a u nekim organizacijama postat će konstanta.
akos.ba