Propisi vezani za ponašanje u ramazanu i prilikom bajrama

Ramazan

Uzvišeni Allah je objavu Kur’ana počeo u mjesecu ramazanu, te je ramazan prilika da se muslimani još više približe i pobliže upoznaju sa detaljima i propisima Časnog Kur’ana.

Muslimani u ramazanu pojačano čine ibadete: uče Kur’an, klanjaju redovito noćni (tzv. teravih) namaz, češće uče dove i zikrove, poste, te ugošćuju postače i komšije više nego inače.

Pošto je propisano da se cijeli ramazan isposti u ime Uzvišenog, muslimani se svakog jutra bude prije pojave zore, sehure, te pojavom zore zaposte svoj post. Muslimani poste od zore do akšama sustežući se od jela, pića, pušenja i drugih tjelesnih užitaka. Tokom posta još više obaraju svoj pogled, te čuvaju svoj jezik i ruke od bilo čega zabranjenog ili pokuđenog (npr. ogovaranje, laž i slično).

Kad nastupi vrijeme iftara obično se mrsi vodom ili hurmom, mada možemo i bilo čim drugim ukoliko nemamo čistu vodu ili hurmu pri ruci. Sevap je pripremiti više hrane i pozvati na iftar što veći broj postača. Postačima se preporučuje da prouče Allahu dž.š. dovu za domaćina. U toku ramazana muslimani u pojačanom intenzitetu dijele sadaku, potpomažu druge i čine razna druga dobročinstva želeći time dočekati kraj ramazana uz nadu da im je Uzvišeni Allah oprostio dotadašnje (manje ili veće) prijestupe i pogreške.

Uz ramazan se u zadnjoj trećini mjeseca dijeli sadekatul-fitr koji, po učenju hanefijskog mezheba, spada u kategoriju vadžiba (drugostepene dužnosti). Sadekatul-fitr je potrebno podijeli prije klanjanja bajram-namaza.

Muslimani i svoju djecu navikavaju na post, istovjetno kao što ih od sedme godine navikavaju i na namaz. Što se tiče ramazanske noćne nafile koju muslimani nazivaju ‘namaz sa predahom’ (teravih-namaz) ona se može klanjati i samostalno kod svoje kuće, ali je efdalnije klanjati u džamiji, u džem’atu sa ostalim muslimanima. Ona se klanja nakon jacije namaza. Jedni pravnici drže da teravija ima dvadeset rekata, drugi da ima osam, a treći zastupaju stajalište da sunnetom nije utvrđen broj rekata ovog namaza, tako da vjernici po dogovoru sa imamom mogu da klanjaju različit broj rekata shodno fizičkoj mogućnosti i sposobnosti džem’ata ili pojedinca. Kod nas se u toku posljednjeg rata klanjalo osam rekata, a sada se u većini džema’ata klanja teravih od dvadeset rekata. Selam se predaje nakon svaka četiri rekata, a po preporuci imama Ebu Jusufa, Muhammeda i drugih, efdalnije je na teraviji (bez obzira na broj rekata koliko ćemo klanjati) selam predavati poslije svaka dva rekata. Na tom stajalištu je bio i naš alim Husein ef. Đozo, a na tom stajalištu je i džumhur (većina) uleme.

U mjesecu ramazanu pored noći Bedra koju muslimani obilježavaju korisnim predavanjima o tom značajnom događaju, postoji i Noć Kadr za koju Allah dž.š. kaže da je odabranija od hiljadu mjeseci. Preporučuje se Noć Kadr tražiti pojačanim ibadetom u zadnjoj trećini ramazana i to u neparnim noćima.

Bajram

Muslimani imaju dva praznika utvrđena sunnetom: Ramazanski i Kurban-bajram.

Ti dani, dani su veselja, odmora i druženja muslimana. U tim danima muslimani se okupljaju, posjećuju jedni druge i zahvaljuju Allahu na blagodatima koje im daje.

Ramazanski bajram nastupa prvi dan nakon blagoslovljenog mjeseca ramazana i obilježava se tri dana, dok Kurban-bajram nastupa desetog zul-hidždžeta, a slavlje i obilježavanje ovog blagdana traje četiri dana.

Bajram-namaz ima dva rekata i šest tekbira. Klanja se bez ezana i ikameta. Vadžib je učiti tekbire u dane Bajrama, posebice, po nekima, nakon klanjanja farz-namaza.

Lijepo se okupati prije bajrama, namirisati se i obući najljepše odijelo koje imamo u tom trenutku. Lijepo je, također, prije odlaska na ramazanski bajram-namaz nešto pojesti, ali ne činiti to prije klanjanja kurbanskog bajram-namaza kako bi kurbansko meso bilo prvo što ćemo pojesti za Kurban-bajram.

Klanje kurbana i njegova podjela su obaveza za sve one koji su imućni, a te obaveze su oslobođeni oni koji žive u oskudici sa nedovoljno imetka i novca.

Bajram se može čestitati riječima: Tekabbelallahu minna ve minkum (odgovara se isto), ili onako kako se to kod nas čini riječima: Bajram šerif mubarek olsun! Što u prijevodu sa turskog znači: Neka ti je sretan (časni) Bajram !

Za Akos.ba piše: Admir Iković