Profesor Redžep Škrijelj za Akos.ba: Čuvajmo svoj jezik, kulturu i nacionalne običaje

Bošnjačko nacionalno pitanje je kroz historiju bilo veoma zainimljivo raznim historičarima, političarima, analitičarima i novinarima. Posebno je zanimljivo pratiti kontinuirano osporavanje prava na nacionalnu opredjeljenost kod Bošnjaka, koja je nažalost prisutno i danas. U razgovoru sa prof. Redžepom Škrijeljom sa Univerziteta u Novom Pazaru osim o nacionalnom pitanju Bošnjaka razgovarali smo o bosanskom jeziku, Bošnjacima na Kosovu, Makedoniji i u Sandžaku, te ostalim bitnim pitanjima.

Razgovarao: Admir Lisica

Akos.ba: Od 1878. godine  Bošnjaci su suočeni sa masovnim isljevanjem, što je rezultiralo da Bošnjaci sada žive širom Evrope i svijeta. Ipak, najveći je broj onih koji su svoje utočište pronašli u Sandžaku i Turskoj. Možemo li govoriti o tome da je svijest Bošnjaka van Bosne i Hercegovine u dovoljnoj mjeri razvijena?

Redžep Škrijelj: Iseljavanja iz Bosne i Hercegovine nakon 1878. godine rezultirala su tome da Bošnjaci nemaju zaokruženu nacionalnu državu. Trenutno mogu reći da Bošnjaci van Bosne i Hercegovine imaju veoma veliku svjesnost svog nacionalnog porijekla. Posebno se to odnosi na Bošnjake iz Sandžaka, koji su u prethodnim godinama uradili velike pomake kada je riječ o školsktvu i promovisanju bosanskog jezika. Jezik je jedan od najvažnijih odrednica koji određuje pripadnost jednoj naciji, tako da je njegova važnost ogromna.

Akos.ba: Da li su Bošnjaci danas međusobno povezani u dovoljnoj mjeri?

Redžep Škrijelj: Definitivno povezanost je prisutna, međutim šira akcija po tom pitanju nije provedena. Previše se dijelimo na regione, što je svakako nepotrebna odrednica. Bošnjaci su jedan narod, a svako djeljenje nam ne ide u prilog.

Akos.ba: Bošnjaci su tokom svoje historije bili izloženi stravičnim zločinima. Ipak, u praksi, o tome se veoma malo govori u školstvu. Je li historija Bošnjaka dovoljno zastupljenja u školskim programima na teritoriji Sandžaka?

Redžep Škrijelj: Smatram da se općenito historija nedovoljno izučava na ovim prostorima. Naravno kada to govorim ot ciljam na historiju Bošnjaka, bilo da se radi o Bosni i Hercegovini, Sandžaku, Kosovu ili Makedoniji. Moramo izgraditi zajednički konsenzus  o prošlosti unutar bošnjačkog korpusa.

Akos.ba: Dugo godina ste živjeli u Skoplju, da li za Bošnjake iz Makedonije možemo reći da su dobijanjem prava na bosanski jezik napravili neki značajniji pomak?

Redžep Škrijelj: Definitivno mogu konstantovati da je položaj Bošnjaka u Makedoniji veoma loš. Također i na susjednom Kosovu nije bolja situacija. Svjesni smo da Bosna i Hercegovina u ovom trenutku ne može previše učiniti na poboljšanju takve situacije, zbog svojih unutrašnjih problema. Uvođenje bosanskog jezika jeste značajno, međutim samo jedinstveni istup koji trenutno izostaje može spasiti Bošnjake u Makedoniji.

Akos.ba: Vaša poruka čitaocima portala Akos.ba?

Redžep Škrijelj: Moramo da učimo od zrelih nacionalnih kolekteviteta. Veliki je broj primjera u Evropi kako promovisati i čuvati svoju naciju. Učenje i promovisanje svog jezika, isticanje kulture i običaja su samo neke od stvari koje nam mogu koristiti ka postizanju zajedničkog cilja.

Akos.ba