Vi ste ovdje
Home > Kultura i tradicija > Književni kutak > Pravopis bosanskog jezika: Dvanaesta lekcija — promjena l u o

Pravopis bosanskog jezika: Dvanaesta lekcija — promjena l u o

17 PROMJENA L U O

  1. Dosljedna alternacija l u o javlja se:
  2. a) u obliku jednine muškog roda glagolskog pridjeva radnog:
    čitao (< čital), nosio (< nosil), prao (< pral), radio (< radil), topio (< topil), učio (< učil);
  3. b) u oblicima imenica izvedenih od glagolskog pridjeva radnog sufksom -onica (< -l + nica): čitaonica (< čital/nica) , praonica (< pral/nica), radionica (< radil/nica), topionica (<topil/nica), štedionica (< štedil/nica);
  4. c) u nominativu jednine (kao i u padežima koji imaju isti oblik) imenica muškog i ženskog roda s nepostojanim a: kotao (< kotal, gen. jd. kotla), pijetao (< pijetal, gen. jd. pijetla), posao (< posal, gen. jd. posla), misao (< misal, gen. jd. misli);
  5. d) u većine imenica izvedenih od dvosložnih i višesložnih glagolskih osnova sufiksom
    -lac (< -l + ac), a koje označavaju vršioca radnje, u svim padežima osim u nominativu jednine i genitivu množine (u kojima glas l i nije na kraju sloga): čitaoca (< čital/ca), ali: čitalac (< čita/lac), čitalaca (< čita/laca); izvršioca (< izvršil/ca), ali: izvršilac (< izvrši/lac), izvršilaca (< izvrši/laca); nosiocu (< nosi l/cu), ali: nosilac (< nosi/lac), nosilaca
    (< nosi/laca); pratioci (< pratil/ci), ali: prati/ar (< prati/lac), pratilaca (< prati/laca), tužioca (< tužil/ca), ali: tužilac (< tuži/lac), tužilaca (< tu­ži/laca); žeteoci (< žetel/ci), ali: žele/ar; (< žete/lac), žetelaca (< žete/laca);
  6. e) u pojedinih imenica (pepeo, seoba) i pridjeva (čio, debeo, kiseo, veseo i dr.).
  7. U standardnome bosanskom jeziku u stilski ncobilježenome tekstu samo je:

do (< doo < dol), go, so, sto, vo i sl.

  1. Naporedni su oblici pridjeva i imenica s glasom o i oni s nepromijenjenim l:
    anđeo / anđel, cio / cijel, nagao / nagal, obao / obal, odio / odjel, podao / podal, razdio / razdjel, topao / topal; anđeoski / anđelski, stoni / stolni (prema stilski obilježenome liku stol). groce / grlce (gen. mn. grlaca / grlca), doca / dolca, koca / kolca, kocem / kolcem, koci / kolci, kočevi / kolčevi, kočić / kolčić, kočićem / kolčićem, krioce / krilce (gen. mn. krilaca), pogorioca / pogorjelca, prijestonica / prijestolnica, seoce / selce (gen. mn. selaca), stoca / stolca, stradaoca / stradalca, ustaoca / ustalca, vlasteoski / vlastelski, vreoce / vrelce (gen. mn. vrelaca).
  2. Imena mjesta (i izvedenice od njih) pišu se u obliku koji je uobičajen u kraju odakle potječu: Durakovića Do (nas.), Doca (ali: Dolac), Novoseoci, novoseočki (ali: Novoselaca), Sokoca (ali: Sokolac), u Stocu (ali: Stolac); Delnice (u Hrvatskoj).
  3. Glas l ostaje nepromijenjen:
  4. a) u pojedinim riječima slavenskoga porijekla: bijel, bijelac — bijelca, bol, bolnica, glagol, kolski, molba, mulac — mulca, nevaljalac — nevaljalca, ogledalce, ohol, okolni, palac — palca — palci (ali: palac — paoci, na točku), pomol, prelac — prelca, silna, solnica, solnjak, spol, stalna, stolnjak, strijelac — strijelca, tkalac — tkalca, val, zahvalni, znalac — znalca, žalba, ždral;
  5. b) u riječima stranoga porijekla i njihovim izvedenicama: apel, apostol, bal, balčak, bokal, bokalčić, bulbul, đul, festival, fudbal, fudbalski, general, gol (sport), halal, hamal, hamalski, ilmihal, kabul, kanal, konzul, mal, maršal, metal, moral, original, palma, skandal, školski, telal, zumbul, žurnal.

Za Akos.ba priredio: Mirza Pecikoza

Akos.ba pratite putem aplikacije za Android i društvenih mreža Facebook | Instagram | Twitter.

Top