Kolumne i intervjuiU Fokusu

Senad Hevešević: Protiv predrasuda najbolje se boriti činjenicama

Piše: Sanadin Voloder
Senad Hevešević je glavni imam u Osijeku na istoku Hrvatske. Rođen je u Rijeci, a odrastao u malom mjestu pored Labina u Istri. Završio je Zagrebačku medresu “Dr. Ahmed Smajlović”, a školovanje je nastavio na Univerzitetu islamske da’ve u Libiji sve do Arapskog proljeća. Nakon toga, školovanje nastavlja na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu kojeg završava 2015. godine. Prije angažmana u Osijeku, dvije godine je radio kao imam u Gunji. Autor je knjige “Objava”, koja je životopis poslanika Muhammeda, a.s., uz fokus na hronologiju Kur’ana i formativni utjecaj Kur’ana na društvo.

Početkom oktobra okončao je magistarski studij na Fakultetu islamskih nauka Univerziteta u Sarajevu, te je odbranio tezu pod nazivom “Odgojno-obrazovne reforme u svjetlu savremenog muslimanskog mišljenja – pokret “Islamizacije znanja”.

– Odgoj i obrazovanje ključni dio identiteta svake zajednice –

“Navedenu temu istraživanja sam odabrao zbog toga što pitanje odgoja i obrazovanja jeste svakako ključni dio identiteta svake zajednice, pa tako i ummeta u cjelini. Mnogi autori upravo u krizi odgoja i obrazovanja pronalaze razloge za probleme u kojima se nalazi muslimanski svijet, uz tendenciju da se islamsko poimanje odgoja i obrazovanja može primijeniti i šire, a ne samo unutar muslimanskog svijeta jer razumijevanje znanja i odgoja u savremenom svijetu prolaze period redefiniranja i potrebni su novi temelji koji će omogućiti ljudskom rodu da formira znanje i odgoj na način koji će biti na korist cijelom čovječanstvu, uz očuvanje Zemlje na kojoj živimo”, rekao je za Anadolu Agency (AA) Senad Hevešević.

Rezultate istraživanja tokom magistarskog studija sažima u dvije osnovne stavke.

“Prva: pozitivističko – materijalistički pogled na svijet kroz savremenu nauku nije dovoljan i ograničava stvarnost na jednu dimenziju, što u konačnici dovodi do pogrešnih postavki u epistemologiji obrazovanja koji čovjeka uči kako nešto činiti, ali ga ne uči moralnom pristupu pitanju zašto. Druga stavka koji bih istaknuo jeste potreba za širim i udruženim naporom u formiranju pristupa obrazovanju koji će doprinijeti onome što nazivamo holističkim pristupom, tj. pristupom koji odgoja i formira ljudsko biće u cjelini, a ne parcijalno”, dodao je Hevešević.

Na pitanje na koji način kao imam i društveni radnik može svoja saznanja koja je stekao kroz magistarski studij primijeniti u svom radu Hevešević odgovara kako se u svakodnevnom radu susreće sa ljudima različitog uzrasta koje kroz njihov život prate brojne moralne dvojbe, te naglašava da “saznanja iz magistarskog rada i studija mogu pomoći u kvalitetnom usmjeravanju različitih napora uz zadržavanje opšte društvene koristi”.

”Svaki mladi čovjek koji prolazi kroz sistem obrazovanja, ili stariji čovjek koji na bilo koji način odgaja sebe ili druge, djeluje u društvu koje od njega ima određena očekivanja i razvijanje odgovornosti je ključno na putu obrazovanja. Na primjer, farmaceut koji se obrazuje i planira sutra raditi u svom sektoru mora postaviti pitanje kome će moj rad dati prednost: onima u potrebi za kvalitetnim lijekom ili firmi čiji profit moram čuvati. Na isti način možemo spomenuti i ekonomiju, hoće li budući ‘islamski ekonomist’ u svom obrazovnom procesu imati dovoljnu mjeru osjećaja za društveni boljitak ili će se, opet, profit postaviti iznad svega, tj. u kojoj je mjeri profit iznad svega. Sve su ovo pitanja gdje tema poput naslova magistarskog rada itekako može pomoći u svakodnevnom radu,” kazao je Hevešević.

– Muslimani organizirano djeluju u Osijeku od 1927. godine –

Islamska zajednica djeluje na području Slavonije kroz četiri medžlisa (Osijek, Slavonski Brod, Gunja i Vinkovci), na području medžlisa Osijek boravi oko 3.000 muslimana, a u cijeloj Slavoniji je taj broj negdje oko 7.000.

“Medžlis Gunja u kojem sam boravio dvije godine obilježio je veliku godišnjicu koja je iznimno značajna za Islamsku zajednicu u Hrvatskoj, a takve svečanosti često prođu u sjeni stalnih razgovora o iseljavanju, stalnom smanjenju broja djece, što pogađa podjednako i Bošnjake, kao i pripadnike većinskog naroda. U takvim okolnostima pokušavamo pomoći koliko možemo, ali ekonomske i druge prilike su ipak često izvan domašaja djelovanja vjerskih zajednica”, smatra Hevešević.

U Gunji je izgrađena prva džamija u Hrvatskoj, a ovu općinu naseljavaju Bošnjaci koji su se uglavnom doselili iz Podrinja nakon Drugog svjetskog rata. Gunja se nalazi uz granicu sa Bosnom i Hercegovinom, odnosno Brčko je sa druge strane Save pa je vrlo intenzivna prekogranična interakcija.

“Infrastrukturno, situacija je poprilično dobra, s obzirom na to da u Gunji postoji džamija i Islamski centar, Slavonski Brod i Vinkovci imaju svoje prostore u kojima djeluju, a u Osijeku je aktualan plan izgradnje Islamskog centra, s obzirom na to da džem’at u trenutnim prostorima djeluje više od 40 godina. Izgradnja Islamskog centra u Osijeku je cilj koji okuplja ljude iz različitih sfera društva i čemu izrazitu podršku pružaju i brojni nemuslimani. Lokacija i sadržaji budućeg islamskog centra u Osijeku ciljaju na to da budu doprinos gradu Osijeku koji je prepoznat kao multikulturalna i multikonfesionalna sredina. Arhitektonsko rješenje za izgradnju Islamskog centra u Osijeku doista garantira da će to biti još jedan prepoznatljiv simbol grada na Dravi u kojem muslimani organizirano djeluju od 1927. godine, što je doista respektabilna dugogodišnja tradicija,” pričao je Hevešević.

– Učestvovao na kvizu “Potjera” –

Senada Heveševića slobodno možemo svrstati u “neuobičajene” imame jer je učestvovao u vrlo popularnom kvizu Potjera na HRT-u.

“Imao sam priliku sudjelovati na kvizu ‘Potjera’ kod voditelja Tarika Filipovića. Na taj korak sam se odlučio, kao i mnogi, gledajući kviz iz udobnosti fotelje u kojima znamo sve odgovore i čudimo se kako ‘oni tamo’ ne znaju ili se ne mogu sjetiti. Bilo je to vrlo zanimljivo iskustvo na čije posljedice, iskreno, i nisam bio spreman jer sam tek naknadno shvatio koliko je to gledana emisija. Srećom, nastup je bio uspješan i drago mi je da sam imao prilike u predstavljanju ponosno istaknuti da sam imam u Islamskoj zajednici,” istakao je Hevešević.

Na pitanje koliko su prisutni imami, zaposlenici Islamske zajednice u hrvatskom društvu, medijima, javnosti Hevešević odgovara da generalno gledano, imami imaju priliku medijski predstaviti svoje aktivnosti te se često pozivaju za komentare društvenih događaja.

“Naravno, u svemu tome potrebno je imati na umu da imami predstavljaju vjersku zajednicu koja je multinacionalna te da je naša primarna briga rad i služenje za nesmetani i što kvalitetniji vjerski život u društvenom kontekstu Republike Hrvatske. Naravno, kroz te aktivnosti prolaze ljudi različitih korijena i promišljanja, ali je naš cilj biti okupljajući faktor stabilnosti”, mišljenja je Hevešević.

Pozitivna uloga Islamske zajednice u migrantskoj krizi

Migrantska kriza u kojoj se već godinama nalazi cijela regija uticala je i na Islamsku zajednicu, Bošnjake, percepciju islama u Hrvatskoj.

“Migrantska kriza kao centralna kriza Evrope 21. vijeka nije mogla zaobići ni Islamsku zajednicu koja je, kroz dobro izgrađenu društvenu poziciju, doprinijela i doprinosi u skladu s mogućnostima svemu onome pozitivnom što se čini oko ove teme. Pomažemo kroz dobrotvornu pomoć, pomoć oko jezika, pomoć pri integraciji i tako dalje. Naravno, oko ove teme iznimno su aktivni oni, recimo tako, “populistički” elementi koji pokušavaju zaraditi političke poene, ali je primjetno da se uvijek ističe pozitivna uloga Islamske zajednice koja je uključena, kako sam ranije naveo, u sve procese u kojima može doprinijeti. Rad na međusobnom upoznavanju, očuvanje izgrađenog i oprez oko preciznog pojmovnog određivanja u medijima doprinose očuvanju percepcije islama. Nismo imuni na predrasude, ali se protiv predrasuda najbolje bori činjenicama. Ta borba nikad ne prestaje”, zaključio je Senad efendija Hevešević.
Akos.ba

Povezani članci

Back to top button