Privrednici Cazina: Kada bi država pomogla spriječili bi egzodus mladih iz BiH

Postojanje više od 2.000 malih i srednjih preduzeća i obrta na području grada Cazina dokaz su da se uz rad i trud može uspjeti u Bosni i Hercegovini. Privrednici sa područja Cazina kažu kako bi mogli i daleko više kada bi imali razumijevanje i podršku viših nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini.

No, i bez toga, vele neće odustati. A, da je tako svjedoči i činjenica da se gotovo cjelokupan proizvodni asortiman izvozi na tržišta od Hrvatske, preko Slovenije, Italije, Austrije, Njemačke do Danske, Norveške i Švedske.

Naglašavaju kako će njihova borba u narednom periodu biti usmjerena u zaustavljanje odlaska mladih i obrazovanih ljudi iz Bosne i Hercegovine.

To nam je u razgovoru za Anadolu Agency (AA) potvrdio i Irfan Durić, predsjednik Udruženja privrednika Cazina.

“Nažalost živimo to nekakvo novo vrijeme kako smo ga mi u Krajini nazvali. Takoreći ta neka socijalna nesigurnost naših žitelja tjera ih da traže taj bolji put, neku bolju sigurnost. I nažalost često mnogi odu u neku neizvjesnost. Nije to tako baš ni sjajno ni bajno kako se to prezentira. Međutim, medijski kada to gledamo i ovo što naši sugrađani čitaju i prate nekako stječu dojam da je bolje. A, kada bi mi imali određenu potporu kao što je takoreći to na zapadu vjerovatno bi sa zapada dolazili raditi ovdje. Ne sumnjam da neće doći i to vrijeme jer ipak, mi koji želimo i koji se borimo da ostanemo ovdje mi ćemo naći put i način da doživimo i tu dimenziju”, rekao je Durić.

On se u ime privrednika Cazina, ali i šire zahvalio i čestitao ekipi Anadolu Agency koja je, kako je rekao, odvojila vrijeme i prevalila put da uradi jednu temu takvog tipa koja je postala u javnosti krucijalno pitanje kada se radi o medijima.

– Zakone prilagoditi privrednicima – 

Predsjednik Udruženja privrednika Cazina istakao je kako je na području tog grada preko 2.000 registriranih malih i srednjih preduzeća, odnosno da ih je zajedno sa obrtima ukupno 2.700.

“Međutim, vjerovatno je to nedostatno. Naša prednost je što smo mi tu gdje jesmo i što smo naslonjeni blizu te famozne granice sa zapadom pa smo tu u nekom povlaštenom položaju kada je to u pitanju. Prednost je i što imamo ogromno razumijevanje kada je grad u pitanju, kada je lokalna zajednica u pitanju i kada su naši poslovi i naše potrebe u pitanju. Tu nailazimo na ogromno razumijevanje i imamo potporu. Međutim, to je nedostatno za opstojnost i za razvoj. Nama treba otvorena granica, nama treba bolja saradnja sa privrednim komorama, razvojnim bankama. Međutim mi smo tu uskraćeni, vrlo teško dolazimo do tih poveznica. Ogromni su, kako mi to Krajišnici, znamo reći nameti. Kada bi se tu zakon promijenio i kada bi se prilagodio nama koji upošljavamo određeni broj radnika mislim da bi se puno toga olakšalo. To bi nam omogućilo da bi veći broj njih mogli uposliti i da bi napravili jednu veću masu u zbiru. Dobili bi onda i sigurniju penziju i doprinose i svašta nešto”, cijeni Durić.

Međutim, navodi, oni koji se bave tim ima osjećaj da nemaju baš nekakav određeni sluh kada je taj način organiziranja u pitanju, a iz kojih razloga ni sam ne zna zašto.

“Ali, mi ćemo se truditi da opstanemo jer mi smo uložili sebe, porodice, sredstva investirali i mi ćemo organizirati se tako da što bolje i što kvalitetnije održimo se i zadržimo u prostoru, da određeni broj ljudi ima siguran komad hljeba i platu da može živjeti da ne ide da ne doživimo grad ili državu staraca”, navodi Durić.

Kada je u pitanju lokalna, odnosno gradska zajednica sigurno je, kaže, stavljena na raspolaganje svima i navodi kako to može potvrditi svaki poduzetnik na području grada Cazina.  U prioritetima su, ističe, naglasili svoje potrebe u prikupljanju određenih dokumenata, preregistraciji, ono što je u domenu grada.

“I zasigurno ne možemo da ne kažemo da sigurno lokalna zajednica stoji iza svakog zdravog poduzetnika u okvirima svojih mogućnosti i svojih zakonskih regulativa. Sigurno imamo potporu, čak šta više, sa određenim pismima, određenim uputama, pravnim savjetima. Pomažu kada trebamo nešto ostvarivati kada je općinski nivo vlasti u pitanju, odnosno kanton, Federacija BiH ili država. To je dokazano i pokazano kroz neka konkretna djela, kroz pomoć za poljoprivrednike, odnosno određene poticaje. Mislim da je ovo jedini grad u Federaciji BiH i u državi smijem slobodno reći, koji izdvaja poticaje za poljoprivrednike, za malinare, za mljekare, nama koji se bavimo ovom djelatnošću, trgovačkom i uslužnom i nekom drugom su na raspolaganju kada su pojedini kapaciteti u pitanju”, ističe Durić.

– Viši nivoi ne prate lokalnu zajednicu – 

Lokalna zajednica, naglašava Durić, čini sve da se granice otvore, ono koliko je u moći gradske administracije.

“Međutim, kada je u pitanju grad Cazin naši predstavnici na većim nivoima vlasti imam osjećaj da su skučeni, da ne mogu baš doprijeti i naći dobre sagovornike kada je u pitanju pomoć razvoja privrede. Ali želim vjerovati, ako ništa da će makar grad Cazin pokazati da su tu naši Cazinjani radišni, uporni, pošteni i sigurno da ćemo istrajati i sigurno ćemo opstati, i da ćemo u skorije vrijeme zaustaviti ovaj nažalost egzodus koji nam se pojavio. Ali, razumijem i ljude. Razumijem potrebe, tako da svaki moj radnik koji dođe i kaže ja bi išao trbuhom za kruhom, pojavio mi se posao u Sloveniji, Italiji, Njemačkoj poželim mu sretan put, ljudski se rastanemo. I ako je bio dobar radnik kažem sine ili kćeri uvijek imaš otvorena vrata u povratku ako gore ne budeš uspio”, poručuje Durić.

I sam Durić osim što je predsjednik Udruženja privrednika ima firme koje trenutno upošljavaju više od 30 radnika.

“Ja sam u privatnim vodama od 1989. godine. Krenulo je to sa malom porodičnom pričom, sa jednom malom prodavnicom. Upornost, rad, poštenje, karakter, dobar odnos prema potrošačima, dobar odnos prema ljudima, prema radniku. To je jednostavna definicija za uspjeh. Saznati šta je suština, a ne tražiti nešto megalomanski u svom poslu, već se treba uklopiti u okvire onoga realnog, ulagati u okvire zdravog investiranja. I onda dođemo do ovih godina da možemo slaviti i jubileje i evo od dvoje radnika, kada smo krenuli u to sada firma upošljava 30-tak radnika. Nadam se da ćemo uspjeti da opstanemo samo radom i poštenjem. To je jednostavna definicija”, poručuje Durić.

Predsjednik Udruženja privrednika Cazina navodi kako su mala i srednja preduzeća ustrojena na bazi pozitivnih iskustava Poljske razvojna šansa Bosne i Hercegovine.

“Prije svega mi smo tolika država kolika jesmo. I mora svakome biti jasno da su naša opstojnost, naše države upravo mala i srednja preduzeća. Ja imam prijatelja koji zna reći mi svi stanemo u jednu zgradu u Japanu. To je tačno, i ako uzmemo to poređenje u bukvalnom prevodu jedna zgrada, znamo kako se može i treba živjeti u jednoj zgradi”, kaže Durić.

– Rad i poštenje recept za uspjeh – 

Vlasnik kompanije iz Ćoralića Hasib Hasagić trenutno upošljava 35 radnika. Ističe kako je čak deset uposlenih sa fakultetskom diplomom, od kojih su dva i magistri struke, mnogi profesori, a među uposlenim su i po dvojica inženjera mašinstva i informatike.

“Recept uspjeha je rad, poštenje, redovne plaće i pošten odnos prema radniku. Nažalost i kod mene, ali ne u takvom broju ljudi odlaze, kao uostalom i u cijelom Unsko-sasnkom kantonu. Mi smo jedan servis za zapad. Obučimo ljude, a oni odoše. Ne snađu se svi ni gore. Bilo bi mi drago da svi uspiju, ali nažalost možda 10 do 20 posto se snađe gore dobro, ovo ostalo bude ili izvarano ili počinju se kao u posljednje vrijeme vraćati. Ja sam trenutno puno vani i vidim te situacije gore šta se dešava. Nije baš ono sve sjajno kako se priča. Ali, nažalost ipak, je bolje nego ovdje kod nas. Mene lično što se tiče i moje firme ja mislim da ova država ima finu perspektivu samo što joj treba dobrih rezova, dobrih promjena”, poručuje Hasagić.

Hasagić kaže kako mu treba još radnika, ali da ih trenutno nema na tržištu. A, svoj odnos prema njima osim plaće i doprinosa koje im uplaćuje, ilustruje nam i posjetom menzi gdje obezbjeđuje da njegovi uposlenici budu siti. Moglo bi se, veli Hasagić daleko više, kada bi bilo malo razumijevanja nadležnih.

“Treba dati poticaje, treba omogućiti tim mladim ljudima da ostvare svoje ideje. Nažalost kod nas je politika glavni segment života. Mi živimo u 21 vijeku, a sa glavom i mozgom smo u nekom 18./19. vijeku. Ovo ovako kako ide to je žalosno. Politika je uzela maha, ušla je u sve pore života. Bez politike se ne može ništa. Jednostavno ne vidim rješenje. Moraju doći smjene generacija, mora doći puno toga jer ovako ne vidim perspektivu. Postat ćemo država staraca, država gdje će ljudi doći samo na godišnji odmor”, upozorava Hasagić.

– Dok mnogi razmišljaju o odlasku Haris ostaje –  

I dok privrednici u Bosni i Hercegovini čekaju da ih se razumiju diljem Evrope su njihovi proizvodi prepoznati i prihvaćeni. Svjedoči to i kompanija Hasiba Hasagića koja iza sebe ima brojne uspješne poduhvate kao što je uređenje kampa u Rovinju, trga u Cirikvenici, hotela u Opatiji, a na terenu su u Hrvatskoj, tačnije Novom Vinodolskom tri radnika, a u Beču još njih pet. Svom gradu, Cazinu poklonili su nedavno stolicu-klupu za sjedenje.

“Mi izvozimo 80 posto proizvoda. Najvećim dijelom izvozimo u Hrvatsku pošto imamo sestrinsku firmu u Rijeci, ali i Njemačku, Austriju, nešto u Dansku. Imamo izvoz za Švedsku i Norvešku. Tu smo sada na ispitivanju i ako zadovoljimo sve mislim da bi to bio jedan ugovor na duže staze”, kaže Hasagić.

Šef proizvodnje u kompaniji Hasiba Hasagića u Ćoralićima pored Cazina, Haris Kapić, inače profesor, kaže kako je zadovoljan poslom i ne namjerava napuštati grad i Bosnu i Hercegovinu.

“Ja nemam namjeru otići. Lijepo mi je. Blizu mi je kuća radnom mjestu, a zadovoljan sam. U posljednje vrijeme to je trend i kod nas ovdje da mlađi napuštaju i ovu firmu, ali većinom i Cazin i BiH. To se može popraviti sa jednom vlasti i nadležnih organa da to dovedu u neki red i poprave uslove. To je malo širi pojam. Može se nešto napraviti da se mladi zadrže ovdje. Oni koji su odlučili oni će otići, a ovi koji ne oni će ostati”, smatra Kapić.

Navodi kako proizvode ograde, inox materijale, ali  i ostale vrste proizvoda. Širok je, veli, asortiman proizvoda.
“Tu imamo raznih proizvoda po željama kupaca. Imamo 35 zaposlenih sa podružnicom u Sarajevu. I uslovi su zadovoljavajući, odlični što se tiče firme. Plate su zadovoljavajuće kada se pogleda stanje u BiH”, poručuje Kapić.        U kompaniji nastavljaju sa razvojem ne čekajući na državu. Tako je nabavljena jedinstvena mašina u Bosni i Hercegovini vrijedna miliona eura iz Njemačke koja može da brusi i polira proizvode od inoxa u velikoj dužini.
Akos.ba