PRIJEPOLJE: Između bogatstva identiteta i neuređene današnjice
Razvojni potencijal Prijepolja uz strateška ulaganja može dovesti do neslućenih granica jedne od najzapostavljenijih općina na tlu Srbije.
Prijepolje, općina koja se graniči s Crnom Gorom i koja je jako blizu granici s Bosnom, obuhvata jedno od najznačajnijih kulturno-historijskih oblasti, koja je izuzetno važna za historiju Srbije ali i Bosne. Pored toga što se u Prijepolju nalazi grob kralja Vladislava, u Prijepolju je krunisan (po ranijoj teoriji) jedan od najznačajnijih vladara srednjovjekovne Bosne, kralj Tvrtko I Kotromanić, i to u trenutku kada je se Prijepolje nalazilo pod teritorijalnim ingerencijama Bosne tokom XIV stoljeća.
Bogata prošlost učinila je da Prijepolje ima i važne kulturno-historijske lokalitete, ali i izrazito važne sakralne objekte poput džamije u Hisardžiku u kojoj se nalazi jedan od najstarijih primjeraka Kur’ana u Evropi, manastira Mileševe u kojem se nalazi freska Bijelog Anđela, Ibrahim-pašine džamije koja predstavlja stub identiteta Bošnjaka Prijepolja, ali i drugih mnogobrojnih vakufskih dobara o kojima će biti riječi u narednom periodu. Ova općina obiluje i velikim ličnostima iz domena umjetnosti, sporta, nauke, ali i velikih historijskih ličnosti, među kojima se izdvaja i jedan veliki vezir porijeklom iz Prijepolja, Sari Sulejman-paša Murvetović Prijepoljac, koji je bio veliki vezir Osmanskog carstva u razdoblju od 18. novembra 1685. do 18. septembra 1687. godine.
Prijepolje je općina u kojoj danas dominatno žive Bošnjaci i Srbi, izrazito kvalitetnim suživotom. To je mjesto koje odiše emancipovanim i kulturno osvješćenim ljudima, koje ima ogromne prirodne ljepote, poput planine Jadovnik, kanjona rijeke Mileševe, vodopada Sopotnice i drugih mjesta. Međutim, ono što je karakteristično za sva ta mjesta jesu loši putni prilazi, a ono po čemu je Prijepolje specifično jeste putna infrastruktura koja je u izrazito lošem stanju. To je posebno primjetno kod onih sela koja su pretežno naseljena Bošnjacima, koja ne samo da nisu asfaltirana već u velikom broju slučajeva više podsjećaju na hendike (kanale) nego na putne pravce. Uz sva pomenuta bogatstva, ova općina ima velikih problema s ekonomskim standardom koji je znatno niži u odnosu na ostatak Srbije, ali i s migracijama.
Do 1991. godine, prema zvaničnim popisnim podacima, Prijepolje je brojalo oko 50.000 stanovnika, dok je danas taj broj daleko manji i iznosi oko 33.000 stanovnika. Povoljna klima i izraženo ratarstvo uz poljoprivredu učinili su da Prijepolje obiluje kvalitetnom malinom, šljivom i drugim dobrima, koja su jako važna za privrednu granu u Srbiji. Međutim, opća neorganizacija dovela je do naglog gašenja ove privredne grane. Kvalitetan biodiverzitet ovog područja proizilazi iz širokog spektra biljnog ali i životinjskog svijeta, gdje uz mrkog medvjeda, vuka, ima i značajan broj jedinki bjeloglavog supa, koji pripadaju redu ugroženih i posebno zaštićenih životinja.
Pored navedenih podataka, jedna od zabrinjavajućih činjenica jeste i objektivan dojam da su u ovoj općini građani i građanke prepušteni sami sebi, s tim što u Prijepolju ne postoji niti jedna kapitalna investicija od strane republičkih organa, niti jedan konkretan planski projekat koji može odgovoriti na probleme građana i dopustiti da ova općina iskoristi sva prirodna, materijalna i nematerijalna bogatstva koja posjeduje u svom okrilju.
Prijepoljci sa punim pravom očekuju više interesovanja od lokalnih predstavnika, ali ponajviše od republičkih organa, kako bi se njihovi problemi rješavali, jer i Prijepoljci imaju pravo na dostojanstven i kvalitetan život.
Piše: Mujo Bećirović
AKos.ba
