– Ona je prije 90. godine bila starija džamija sa drvenom munarom o kojoj se brinula familija Selmanagić i nakon toga je donesena odluka da se napravi modernija džamija koja je počela da se gradi prije agresije. I 1992. godine bila je spremna za otvaranje, ostalo je bilo da se urade sitniji dijelovi fasade i zatekao ju je rat – kaže Peštalić.

Efendija Peštalić kaže da je sve vrijeme rata, od 1992. do pada Srebrenice ona bila jedna od ključnih džamija u gradu.

– Bila je jako aktivna, ljudi u enklavi su dosta koristili Čaršijsku džamiju i kao takva ima još dodatno veliki značaj za nas. Ona je, kada je pala Srebrenica, bila minirana. Ranije je imala manja oštećenja. Odlukom tadašnje Skupštine u Srebrenici 1997. godine ostaci te džamije su potpuno uklonjeni. Ostaci su odvezeni bagerima i istovareni u blizini, gdje je trebalo da se popuni praznina kolektora u Srebrenici. Ta odluka je podrazumijevala i uklanjanje svih ostalih džamija i još nekih objekata koji su bili u vlasništvu Bošnjaka – ističe Peštalić.

Navodi da su prilikom iskopavanja zbog izgradnje novog objekta na tom lokalitetu pronađeni dijelovi džamija.

– Uspjeli smo raspoznati neke dijelove koje smo predali u Memorijalni centar u Potočarima, u dijelu koji govori o urbicidu i koji će svjedočiti o vremenu koje smo preživjeli. Posljednji imam te džamije bio je Hasib Kovač, on je zvanično bio glavni imam i imam Čaršijske džamije do 1992. godine. Od 1992. do 1995. godine imam je bio Mevludin efendija Hrnjić – pojašnjava, te dodaje da je zajedno s njim imam Čaršijske džamije Ahmed efendija Hrustanović.

Kaže da su nakon uspostave rada Islamske zajednice 2002. godine prvo obnovili Bijelu, a zatim 2011. godine Čaršijsku džamiju u kojoj je on danas imam.

– Mi smo prije genocida u Srebrenici imali 20 aktivnih džemata, a 22 džamije. To je bila jedna jako velika, razvijena i stabilna Islamska zajednica. Svi imami prije genocida su bili ljudi koji su ovdje rođeni. Srebrenica, osim u gradu, nije imala niti jednu vakufsku kuću jer nije bilo potrebe zato što su godinama imami bili sa ovih prostora. Ovo je kraj koji je uvijek bio prepoznatljiv po našoj ulemi koja se školovala i koje je uvijek bilo u Srebrenici – priča glavni imam Peštalić.

Kaže da su sve srebreničke džamije minirane i srušene, osim džamije u Slapovićima kojoj su jedinoj uspjeli sačuvati stari izgled jer je zapaljena.

Zapaljena džamija u Slapovićima

– Ona nije bila minirana već zapaljena. Ne znamo razlog zašto, vjerovatno su je agresori zaboravili. Uspjeli smo da obnovimo 18 džamija i dvije džamije su u završnoj fazi. Imamo još da obnovimo dvije džamije. Od 20 koje smo obnovili uspjeli smo aktivirati šest džemata, danas imamo sedam imama koji rade u Srebrenici i dvoje koji rade u administraciji. Možemo kazati da smo uspjeli urediti vjerski život onoliko koliko je to potrebno. Pratimo povratak naroda tamo gdje se ukaže potreba za imamom, sve damo od sebe da to uredimo. Nadamo se da će biti još bolje u budućnosti – zaključuje Peštalić.

akos.ba