Predstavljena posthumno objavljena zbirka poezije Selima Jelovca “Cvijet od nura”

Posthumno objavljena zbirka poezije rahmetli Selima Jelovca pod naslovom “Cvijet od nura” sinoć je promovirana u Centru za kulturu Grada Mostara.

O Selimovoj poeziji govorili su akademik Enes Karić, prof. dr. Orhan Bajraktarević, mostarski muftija mr. Salem-ef. Dedović i profesorica na Fakultetu humanističkih nauka u Mostaru prof.dr. Irma Marić.

– Poeziju Selima Jelovca valja iščitavati i razumijevati u okvirima onoga što se naziva višim pjesništvom. A to jeste sredstvo i način da se oslovi prolaznost čovjeka na ovome svijetu i njegova ograničenost s bremenom vremena – ocijenio je muftija Dedović, dodavši kako je taj izraz u funkciji pojašnjavanja univerzuma i smisla postojanja čovjeka na planeti Zemlji.

Dodao je kako se Selim predstavlja kao pjesnika zavičaja, pjesnika Mostara, pjesnika Hercegovine, čiji je opus bio inspirisan drevnim simbolom Starim mostom, a potom i sjećanjem iskonskih perivoja svoga Podveležja.

Prof. dr. Irma Marić poeziju Selima Jelovca žanrovski svrstava u prostor između rodoljubivo-patriotske i ispovjedno religijske lirike, ilustrirajući svoj stav samim naslovima i poglavljima objavljene zbirke među kojima su “Srce u sjeni”, “Iskra vječnosti” i “Velež u snu”.

– U pjesmi “Moje riječi” Jelovac označava svoj etički put, odnosno potcrtava opću laž u kojoj bivstvujemo, koja omamljuje od pravoga puta. U lirskom subjektu sazrijeva ideja o samoći jednako kao i o priželjkivanoj slobodi. Pjesnikov jedini lijek, i uvijek odgovor je islam – kazala je, između ostalog, dr. Marić.

Za akademika Karića Selim Jelovac je pjesnik Tajne.

– Jelovac govori, zapravo o svima nama. Sve što on oslovljava jeste tajna. Pita se šta je to izvan nas. Savremeni čovjek je učen da bude autonomno biće. Jelovac se hoće čuditi svijetu. Nekad motive bira iz Kur’ana, nekad iz hadisa, ponešto, i stavlja ih kao naslove. On nije tu da nam odgonetne tu tajnu, jer nema konačnog zaključka, egzaktnog, a da nam ne treba potreba za čudom – kazao je Karić.

On je Jelovca usporedio sa književnim likom Pjesnika iz romana “Tvrđava” Meše Selimovića, čije su pjesništvo savremenici smatrali pobunom protiv sistema i vlasti.

Prof. dr. Orhan Bajraktarević osvrnuo se i na utjecaj obrazovanja Selima Jelovca u Bagdadu na njegovu filozofsku misao koju je umješno unosio u svoju poeziju.

– U Seliomvom govoru o zavičaju, pra-zavičaju, o više zavičaja koji se multipliciraju u jednom Zavičaju treba znati da on ima jedna nemetafizički, stvarni zavičaj koji je Velež, Podveležje koje njemu pripada, ali ima i zavičaj duhovni, zavičaj nastanka islama, pa do zavičaja koji nas čeka, metafizički zavičaj drugog svijeta, ahiret. To multipliciranje zavičaja Jelovac to izražava na snažan način. Tu će doći do izražaja njegovo poznavanje stare arapske poezije – primjetio je Bajraktarević.

On je ustvrdio kako kritika Jelovca neopravdano svrstava sferu duha jer je bio čvrst na zemlji, o čemu dovoljno govori sintagma “Salavat Veležistanu”.

Zbirka poezije “Cvijet od nura” Selima Jelovca je objavljena u izdanju Mostarskog muftijstva i Bošnjačke zajednice kulture “Preporod”, Gradsko društvo Mostar.

(Hasan Eminović/Preporod.info)