Praštanje – jedan od lakših načina da zaradite Allahovu milost

“… I oni koji obuzdavaju ljutnju i koji opraštaju drugih ljudima; a Allah voli one koji čine dobro” (Kur’an 3: 134)

Kad god sam naišao na ovaj ajet, uvijek sam razmišljao o tome kako se osjećao Poslanik a.s. kada je oprostio i ujedinio ljude u Mekki. Sa više od decenijom progona, izdaja i otvorenog neprijateljstva prema njemu, islamu i ashabima, ne može se ne čuditi ličnosti Poslanika a.s. kao osobe koja je sve to oprostila. Opraštanje nije jednostavan zadatak za ljudska bića. Zbog toga što je tako usko povezano sa osećajem boli, mnogim ljudima je teško da lahko oproste kada im bude učinjena nepravda.

Kada nečije akcije imaju negativan utjecaj na nas, naravno da ćemo osjećati bol i postati ljut na tu osobu. Međutim, kao ljudska bića, mi i sami pravimo greške i gotovo da ne postoji način na koji možemo ići kroz život bez da nekoga povrijedimo. Ono šta ublažuje takve situacije jeste traženje oprosta od onih kojima smo nanijeli bol.

Kur’an, hadis i biografije ranih ashaba ukazuju na oproštaj kao na osobinu dobrog muslimana. U priči o poslaniku Jusufu a.s. postoji vrlo dobra lekcija o važnosti opraštanja drugim ljudima. Njegova braća su bila ljubomorna na ljubav koju njihov otac pokazuje prema Jusufu, te zbog toga, planirali su da ga ubiju. Bacili su Jusufa u bunar, gdje je kasnije pronađen i prodan u roblje. Vratili su se kući i slagali svog oca da je Jusufa pojeo vuk.

Allahovo obećanje je podiglo Jusufa iznad njegovih nedaća, te je on postao bogat čovjek kome će njegova braća kasnije doći tražeći pomoć. Kada su otkrili da je taj bogataš ustvari njihov brat, zatražili su oproštaj. Jusuf je oprostio svojoj braći. Pouka ove priče leži u korisnosti praštanja drugim ljudima. Također, oprost nas čini boljim ljudima i čini da cjelokupan ummet bude ujedinjen.

1. Praštanje vas oslobađa od tereta. Iako je osoba koja vam je učinila nepravdu opterećena krivicom, vi ste također opterećeni težinom ljutnje koju imate prema njoj. Opraštanje onima koji su nas povrijedili znači da oslobađate svoj um od tog problema, te da ga prepuštamo prošlosti i zaboravu. Kada se to dogodi, srce postaje lakše i bezbrižno.

2. Oproštaj čini da vas zavole ljudi oko vas. Ko god ima reputaciju osobe koja neće lahko oprostiti, ne dopada se drugim ljudima. Zbog toga, ljudi se obično drže podalje od takve osobe, jer ne žele da je slučajno povrijede. Naprotiv, neko ko lahko prašta širi samo ljubaznost oko sebe.

3. Oproštaj promovira dobre ljudske odnose. Vaš stav prema svakome ko vas je uvrijedio mnogo govori o vama. Da li se dugo držite ljutnje, jer ste bili povrijeđeni? Ili se uputite u odmazdu i vratite „milo za drago“ toj osobi? Kada ste skloni oprostu i pomirenju, ljudi će se automatski osjećati ugodno u vašem društvu, razvijaju prijateljski odnos sa vama i žele da budu u vašoj blizini.

4. Oproštaj jača porodične veze. Gledajući priču poslanika Jusufa a.s., korist od oprosta u porodičnim odnosima je vrlo upadljiv. Da je bio ljut i odlučan da uzvrati istom mjerom, on bi svoju braću ubio ili prodao u roblje. On je imao moć da to uradi, ali to ne bi izbrisalo ono šta su oni učinili. Sa oprostom, poslanik Jusuf je ujedinio svoju porodicu sa osjećanjem ljubavi i bratstva. Nedostatak oprosta donosi zlu krv među ljudima, a to ubija sve veze i odnose.

5. Oproštajem zarađujemo nagradu kod Allaha Dž.š. Allah voli one koji čine dobro. Poslanik a.s. nas podsjeća na ljubav Allaha za sve one koji praštaju drugim ljudima. Samo to bi trebala biti dovoljna motivacija za nas da požurimo sa oprostom onima koji su nas povrijedili.

Praštanje je važno u našim ličnim i duhovnim odnosima, jer je to osobina koja nam omogućava da živimo u harmoniji, ljubavi i ljubaznost sa drugim ljudima. Neka nas Allah učini da budemo od onih koji lahko oproste i time zarađuju Njegovo zadovoljstvo.

Izvor: iiph.com
Za Akos.ba preveo: Jasmin Mujakić