Poslanici: Zekerijja, a.s.
I Zekerijjau se – kada zamoli Gospodara svoga: „Gospodaru moj, ne ostavljaj me sama, a ti si jedini vječan!“ (El-Enbija, 89)
Zekerijja, a.s. ( po Bibliji Zaharija) je sin Dana. Potomak je Sulejmana, a.s. Spomenut je 7 puta u Kur’anu, u surama: Alu Imran, Merjem i EL-Enbija, gdje je glavnina priče o njemu, te u El-En’am.
Zekerijja, a.s., je bio službenik u Aski u Jerusalimu, tj. bio je svećenik po zanimanju. No, on nije prihvatao nadoknadu za taj posao, već je zarađivao od tesarskog zanata. Allah, dž.š., ga je odabrao za poslanika Israilćanima. Onovremeno israilsko društvo je bilo ogrezlo u razne grijehe: krivovjerje (kufr), mnogoboštvo (širk), nepravda (zulum), ubistvo, kamata, varanje, krađu itd. Israilski kraljevi su se bili osilili. Otvoreno su štovali grčka i druga paganska božanstva, dodvoravali se Perzijancima i Rimljanima, kako bi se održali na vlasti, sprovodili nasilnu helenizaciju (pogrčivanje) Israilćana, ubijali pobožne i poštene ljude, sprovodili teror, otimali imovinu itd. Također, ni svećenici, israilske duhovne vođe, nisu bili pošteđene društvenih bolesti: bogačenje na račun vjernika, licemjerstvo, podlost, formalizam u vršenju vjerskih obreda itd.
Zekerijja, a.s., je naišao u svojoj poslaničkoj misiji, uglavnom na poricanje i ignoriranje. Čak ni svećenici Aske, njegove kolege, nisu povjerovali u njega. Tako je Zekerijja, a.s., dočekao duboku starost bez potomaka. Isto tako, nije vidio ni među Benu Israilom čovjeka dostojnog da nastavi poslaničku misiju. Stoga je zamolio Allaha, dž.š., da mu podari prikladnog potomka, ne samo da bude njegov nasljednik, već i nasljednik Jakuba, a.s., tj. novi poslanik. Uzvišeni mu je uslišao dovu i obavjestio ga da će mu žena roditi sina koji će se zvati jednostavnim imenom Jahija i koji će biti poslanik. Kao zanimanje te mudžize, Zekerijja, a.s., tri dana nije mogao govoriti. Mogao je samo zikriti. Spominje se da je on imao 100 godina, a njegova žena 99 godina, kada su dobili sina.
Zekerijja, a.s., je bio poslanik, između ostalog, za vrijeme zloglasne Herodijanske dinastije (37. P.n.e. -44 n.e.). kada je Jahija, a.s., stasao i on je počeo svoju poslaničku misiju. Pošto su Zekerijja, a.s., i Jahja, a.s., otvoreno govorili o nepravdi (zulumu), vladari su ih smatrali svojim zakletim neprijateljima. Herod Antipa (4. p.n.e.- 39. n.e.), kralj Galilej i sin Heroda Velikog, odlučio je da ih ukloni. Prvo je pogubio Jahjaa, a.s. stoga se Zekerijja, a.s., sakrio u drvo. No, israleski vojnici su ga pronašli, rascjepili drvo i sasjekli.
Prema predajama, Zekerijja, a.s., je živio oko 130 godina. Ubijen je oko 30. godine n.e. (moguće 27. godine n.e.) Ukopan je u Jerusalimu.
Izvor: PRIRUČNIK O ISLAMSKOM VJEROVANJU
Autor: Jusuf Džafić
Za Akos.ba priredila: Samira M.
