Vijesti iz svijeta

Počeo novi svjetski rat naftom: Udarci niskim cijenama

Posljednji naftni rat nije nikakav izuzetak; i ovaj put pitanje cijena posmatra se kroz prizmu geopolitičke partije šaha više različitih igrača.

Piše: Emir Hadžikadunić

Sukobi oko cijena nafte u prošlosti rijetko su imali ekonomsku ili tržišnu logiku. Posljednji naftni rat nije nikakav izuzetak. I ovaj put pitanje cijena posmatra se kroz prizmu geopolitičke partije šaha više različitih igrača, od kojih je Saudijska Arabija u centru pažnje.

Više teorija izneseno je ovih dana o stvarnoj pozadini dampinga (cijene su u posljednjih nekoliko mjeseci pale sa preko 100 na skoro 50 dolara po barelu za sirovu naftu), od toga da Saudijska Arabija ne dozvoljava Sjedinjenim Američkim Državama da preuzme poziciju vodećeg proizvođača, preko dodatnog pritiska na Rusiju zbog ukrajinske ili sirijske krize, do novog urušavanja iranske ekonomije, time i pregovaračke pozicije oko budućeg nuklearnog programa. Thomas Friedman je napisao da pad cijena nije slučajan te da su strateški interesi Saudijske Arabije da naškode ekonomiji Irana i Rusije. Koliko je teorija, još je više pitanja ili pokušaja da se prodre ispod površine pomenutih tumačenja. Da krenemo redom.

Saudijska Arabija protiv SAD-a

Zahvaljujući revoluciji u načinu vađenja nafte (Fracking metoda, ili vađenje nafte iz škriljevca na dubinama od 5.000 metara), SAD postepeno dolazi u situaciju da potisne Saudijsku Arabiju na drugo mjesto najvećih proizvođača i izvoznika nafte.Neki analitičari ističu da je to razlog što Saudijska Arabija visokim obimom proizvodnje i plasmana obara cijene sirove nafte ispod proizvodnih cijena američkih firmi koje buše naftu na novi, inovativni način. 

SAD je 2008. godine proizvodio pet miliona barela sirove nafte svaki dan. Zahvaljujući novoj metodi, ovogodišnja proizvodnja je, prema američkim izvorima (Energy Information Administration), dosegla cifru od devet miliona barela, čime se opasno približila dnevnoj proizvodnji u Saudijskoj Arabiji od 9,7 miliona barela. Vjeruje se kako povećanom proizvodnjom i smanjenom cijenom Saudijska Arabija želi testirati buduće namjere američke naftne industrije. U Rijadu tako očekuju da američki investitori odustanu od novih ulaganja, a proizvođači od proizvodnje koja pravi finansijske gubitke. Spekulira se da je donja granica isplativosti crpljenja nafte is škriljevca između 40 i 80 dolara po barelu.

Ipak, teško je povjerovati da je ovo vjerodostojno ili jedino moguće objašnjenje. Ovdje treba naglasiti da saudijsko obaranje cijena nije ni usmjereno protiv američke administracije, nego protiv privatnih proizvođača. Političke, sigurnosne i svake druge relacije Saudijske Arabije i SAD-a neraskidive su cijelih 70 godina. Temelji bilateralnog razumijevanja definirani su na američkom brodu “USS Quincy”, usidrenom u Sueckom kanalu 14. februara 1945. godine. Tada su dva lidera, predsjednik Franklin D. Roosevelt i kralj Abdul Aziz ibn Saud, na zaprepaštenje britanskog premijera Winstona Churchilla, dogovorili strateško savezništvo. “Sve dok budete respektirali našu nezavisnost, Saudijska Arabija će biti vjeran američki partner”, rekao je tada suveren iz Rijada.

Saudijska Arabija protiv Irana

Postoje analitičari koji vjeruju da se Islamska revolucija u Iranu ne bi ni desila da Saudijska Arabija nije kontrolirala cijene nafte 1977. godine. Iranski šah Reza Pehlavi otkrio je svojim najodanijim prijateljima da Iran srlja u bankrot te iste godine. Samo dvije godine kasnije monarhija s najdužom tradicijom na Bliskom istoku prestala je postojati. „Još uvijek ne znam šta se desilo”, rekao je posljednji iranski monarh Davidu Frostu u svom posljednjem intervjuu u januaru 1980. godine.

Opširnije možete pročitati na portalu Al Jazeere:

Počeo novi svjetski rat naftom

 

Biografija autora

 

Povezani članci