Panel rasprava u Sarajevu: Otpor prema hidžabu dolazi iz neznanja i straha
U Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu danas je održana panel diskusija Ljetne pravne škole “Hidžab u javnom životu BiH” koju je vodila Đermana Šeta, predsjednica Komisije za slobodu vjere Rijaseta IZ BiH.
Raspravi su prisustvovali polaznici akademskog programa treće Ljetne pravne škole u Sarajevu “Sloboda religija u Evropi” kao najvećeg projekta Evropskog udruženja studenata prava u BiH, a okupila je 66 učesnika iz 20 zemalja Evrope.
Ugledni evropski predavači i pravni stručnjaci Antoanetta Ellia, Silvio Ferrari i Faris Vehabović prisustvovali su raspravi. Profesor emeritus na Univerzitetu u Oslu Tore Lindholm bio je jedan od gostujućih predavača.
“Pojedinci zamjeraju ženama koje nose hidžab i imaju mnoge razloge. Vjerovatno jedan od najzastupljenijih je što za njih žene koje su ovako obučene predstavljaju neku vrstu prijetnje, ali se uglavnom radi o političkom kontekstu, a ne ličnom stavu”, kazao je profesor Lindholm.
On vjeruje da će susreti i razgovori o hidžabu doprinijeti da ljudi budu manje distancirani, objektivniji i manje fanatični.
“U Oslu radim u Odboru za slobodu vjere, a moja šefica je konverzistkinja. Ona je prešla na islam, nosi hidžab i svi se ponašaju prema njoj s poštovanjem. Nadam se da će ljudi početi da se odnose prema ovome malo normalnije”, dodao je.
On smatra da otpor prema hidžabu dolazi iz neznanja i straha.
“Strah dolazi iz stvarnih događaja, te je neophodno definirati vezu između tih stvarnih događaja i straha od hidžaba”, kazao je.
Đermana Šeta je kazala kako su mnoge žene, ne samo u BiH same izabrale da nose hidžab i smatraju to svojom vjerskom obavezom, a hidžabi se mogu uporediti s haljinama i turbanima koje nose mnogi muslimani muškarci.
“Kad se žena jednom obaveže na hidžab, ona ga ne može skidati povremeno”, rekla je Šeta.
Dotakla se i zabrane Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH (VSTV) koja se odnosi na nošenje vjerskih obilježja i simbola u pravosudnim institucijama.
“Zabranili su nešto, a ne znaju ni šta su zabranili. Šta su to vjerska obilježja, ima li negdje katalog vjerskih simbola? Ovo je bio indirektan napad na žene muslimanke u ovoj zemlji, budući da su one bile najveće, ako ne i jedine žrtve ovog proglasa”, dodaje Šeta.
U međuvremenu, ova odluka VSTV nije implementirana.
klix
