Otvaranje prvog rudnika nakon 30 godina u Olovu: Investicija od 10 mil. dolara i 200 radnih mjesta

Već dvije godine traju pripreme za otvaranje prvog rudnika nakon 30 godina u Olovu. Međunarodna grupacija Mineco do sada je u ovu investiciju uložila 2 miliona dolara dok će do kraja svih pripremnih radnji, ulaganja dosegnuti iznos od 10 miliona dolara. Otvaranje rudnika je predviđeno za sredinu 2016., što će značiti 200 novih radnih mjesta do kraja slijedeće godine. O ovom projektu Mineco Grupe razgovarali smo sa Dominicom Robertsom, operativnim direktorom Mineco Ltd.

Za početak, predstavite nam Mineco Grupu i njene aktivnosti u BiH?

– Mineco je međunarodna grupacija fokusirana na rad u sektoru prirodnih resursa. Osnovana 2003. godine, Mineco Grupa obavlja poslove u tri ključna područja: trgovanje berzovnom robom, rudarenje baznih metala i taljenje i prerada metala. Kompanija je u privatnom vlasništvu i zapošljava oko 2.000 ljudi u Evropi. Misija poslovanja kompanije je zasnovana na etičkom pristupu okolišu, lokalnim zajednicama, zaposlenicima i partnerima.

Mineco Grupa je većinski vlasnik firme Gross d.o.o. Srebrenica – Rudnika olova i cinka u Srebrenici i to je trenutno jedini aktivni podzemni rudnik metala u BiH. Pored ovog projekta, Mineco Grupa trenutno ulaže u tri razvojna projekta u BiH – Rudnik u Olovu, Novom Goraždu i u Čelebićima kod Foče. Mineco Grupa je jedini investitor u podzemne rudnike obojenih metala u FBiH a kroz svoju kompaniju Geomet d.o.o. Olovo razvija projekat otvaranja rudnika olova u Olovu.

Rudnik predstavlja priliku za razvoj lokalne privrede. Kakva je saradnja sa lokalnom zajednicom u Olovu?

– Tradicionalno, rudarstvo kao industrija podržava 4 dodatne osobe na svaku osobu zaposlenu u rudniku. U zajednici poput Olova, direktno zaposlenje za 250 osoba i dodatnih hiljadu indirektnih mogućnosti za zaposlenje će značiti mnogo za lokalnu ekonomiju. Vrlo dobro sarađujemo i sa lokalnim vlastima i lokalnom zajednicom i pored direktnih ekonomskih oblika saradnje, spremni smo da kroz svoje društveno-odgovorno poslovanje podržimo i projekte koji imaju socijalno-humanitarni karakter. Budući da se malo izgubila tradicija rudarstva, nedostaje nam kadrova i naš fokus će biti i njihova obuka jer je to krucijalno pitanje i za naše poslovanje. U našem dugoročnom planu je i saradnja sa Univerzitetom u Tuzli gdje ćemo za pripravnike organizirati zvaničnu obuku u sestrinskim rudnicima kako bi napravili spoj teorije i prakse.

A kakvo je iskustvo sa bh. administracijom? Kako je tekao proces priprema?

– Već dvije godine traju naše pripreme u kojima smo mnogo vremena i energije potrošili na komplikovanu i obimnu administraciju, suočavajući se sa preklapanjima nadležnosti i drugim problemima u procesu realiziranja naše investicije, što je zaista otežavajuća okolnost koja investitore tjera da se umjesto biznisom zbog kojeg su tu bave nepreglednom administracijom. Važno nam je da je ovo dugoročni projekat koji će vremenom generirati značajne prihode za državu, ali i za uposlene i za druge grane privrede indirektno vezane za rudarstvo. Ne samo nama, nego i svim drugim investitorima bilo bi puno lakše kada bi i bh. vlasti tako gledale na investitore i pojednostavile brojne procedure.

Nesumnjivo da se uz izgradnju rudnika se otvara i pitanje zaštite okoliša. Kako će ovaj rudnik utjecati na okoliš?

– Detaljnom studijom utvrđeno je „nulto stanje“ prije izgradnje rudnika i razmotreni su svi potencijalni učinci na okoliš kada rudnik počne sa radom. Ishodovana je i okolišna dozvola. Kao prvi rudnik koji će se graditi nakon 30 godina, u njegovoj izgradnji će biti primjenjena sva dostignuća iz oblasti zaštite okoliša koja su u skladu sa međunarodnim standardima, odnosno zahvaljujući tehnologiji i otpadne vode će se sakupljati, pročišćavati i ponovo upotrijebiti sa neznatnim utjecajem na okruženje.

Koliki je kapacitet eksploatacije rude?

– Ugovor o koncesiji sa Zeničko-dobojskim kantonom zahtjeva minimum iskopa od 120.000 tona rude godišnje. Plan Grupacije je da u punom kapacitetu vrši iskopavanja od 150.000 tona godišnje do 2017. godine.

Šta su naredni koraci?

– Tokom zime naš fokus će biti na građevinskom i urbanističkom segmentu. U narednom periodu predviđeno je ishodovanje još nekih dodatnih dozvola, dok će se obaviti i intervjui i selekcija izvođača radova na lokalnom nivou, a najvažnije je da su za sve faze angažirane lokalne firme.

Pristup naše kompanije ovakvim projektima je dugoročan. Naša mjera uspjeha je organski rast investicija od više desetina miliona koje imaju rok trajanja dvadeset ili trideset godina što nas pozicionira kao snažnog partnera kako na lokalnom nivou, tako i partnera države kojoj generiramo prihode kroz brojne dadžbine i poreze. Kao najveći poslodavac u regiji Srebrenice ponosimo se uspjehom koji smo tamo ostvarili od 2006. do danas kao većinski vlasnik rudnika SASE i vjerujemo i u uspjeh rudnika u Olovu.

akta.ba