Osmanski vojskovođa iz BiH: Ahmed-paša Hercegović, vezir pod tuđim nebom
Sudbonosne 1463. godine, kad je vijest o osmanskom osvajanju prijestolnice bosanskog kraljevstva odjeknula izvan granica Bosne, naročito u vladajućim krugovima Ugarske, poraženi Herceg Stjepan Kosača šalje na osmanski dvor svog sina, tad sedmogodišnjeg Stjepana (budućeg Ahmeda), kao zalog odanosti novom vladaru i garanciju od daljeg pustošenja njegovih zemalja
Piše: Alene Žečević
Tad niko nije ni slutio da će Stjepan, mladić bosanskih korijena koji je djetinjstvo proživljavao u sjeni ratova koje je njegov otac vodio protiv svojih političkih protivnika, zapravo izrasti u vrsnog, obrazovanog i velikog osmanskog vojskovođu.
Glorificirajući osmanska osvajanja Balkana te unoseći u svoja bilježenja mnogo emocija i predaja, Evlija Čelebija donosi nekoliko zanimljivih podataka vezanih za sudbinu dječaka Stjepana. Naime, Čelebija bilježi da je sultan Mehmed Fatih opsjedao utvrdu Blagaj, to “središte hercegovačkog kralja bosanskih zemalja”, i da je Herceg Stjepanov istoimeni sin, budući Ahmed, uz pomoć konopca napustio dvor i pred sultanom primio islam. Tom prilikom je, veli Čelebija, osvajaču dao važne informacije koje su pomogle osmanskoj vojsci u osvajanju tvrđave. Kao nagradu za pomoć, Herceg Stjepanov sin je nagrađen sandžakom koji mu je dat na upravu. Pod njegovim zapovjedništvom osvojeno je 76 tvrđava koje su bile u posjedu njegovog oca, nakon čega je imenovan velikim vezirom.
Prema nekim autorima, Ahmed-paša je rođen 1456, a prema drugima 1459. godine u Herceg-Novom (Kastel Nuovo). Njegova majka bila je kneginja Barbara Bavarska. U prijestolnicu Osmanske imperije stigao je 1463. godine kad je imao samo sedam godina. Nakon dolaska u Istanbul prihvatio je islam za svoju vjeru, a za sebe novo ime – Ahmed. Nakon što je njegov otac umro 1466. godine, on ostaje na dvoru Visoke porte obrazujući se kod najboljih učitelja. Osim što je ostao privržen maternjem jeziku, Ahmed je vrlo brzo savladao osnove arapskog i perzijskog. Međutim, njegovi interesi se nisu ograničavali samo na stjecanje znanja o novom jeziku i arapskom pismu, pa je vrlo rano pokazao sklonost poeziji, izučavajući osnove orijentalno-islamske metrike. Iako je Ahmed-paša u historiji mnogo poznatiji kao veliki osmanski vojskovođa porijeklom iz Bosne, on je, osim svoje neosporno velike uloge u Osmanskom carstvu, bio i jedan od prvih bošnjačkih divanskih pjesnika na orijentalnim jezicima. Da se tradicija pjesništva njegovala u porodici Hercegovića najbolje dokazuje činjenica da je Ahmed-pašin sin, Ali-beg Širi (Lavlji) Hercegović, koji je uzet u poseban odjel harem-i hass kod sultana Selima, izrastao u velikog pjesnika osmanskog dvora.
Opširnijena portalu Novog vremena:
Osmanski vojskovođa iz BiH: Ahmed-paša Hercegović, vezir pod tuđim nebom
