Osman Kozlić, muftija banjalučki: Otvaranje džamije Ferhadije biće veliki ispit za sve u BiH

Osman ef. Kozlić, muftija banjalučki, predsjedava organizacionim odborom za svečano otvorenje Ferhat-pašine džamije u Banjaluci, 7. maja.

U razgovoru za Anadolu Agency (AA) izjavio je da se danas u Banjaluci održava prvi konstituirajući sastanak organizacionog odbora kojem će prisustvovati i član Vijeća ministara Adil Osmanović, predstavnik Vlade Republike Srpske Jasmin Komić, direktor Turske agencije za međunarodnu saradnju i koordinaciju (TIKA), predstavnik ambasade Turske, te predstavnik Rijaseta Islamske zajednice BiH. Prema njegovim riječima, cilj prvog sastanka je da se odrede glavne smjernice i formiraju pododbori i daju zadaci, da se “krene u pripremu svečanosti koja će biti, ne samo od državnog značaja za BiH, nego i od regionalnog značaja”.

Naveo je da slijedi puno posla i obaveza, a da očekuje da će najzahtjevniji biti sigurnosno-bezbjednosni segment, zbog ćega će uskoro razgovarati sa Miloradom Dodikom, predsjednikom RS, Željkom Cvijanović, premijerkom RS, i Draganom Lukačem, ministrom unutrašnjih poslova RS, kako bi razvili dobru saradnju i na vrijeme počeli pripreme, da sve protekne u najboljem redu.

– Kulturno naslijeđe svih na ovim prostorima 

“Teško je prognozirati, ali očekujemo veliki broj zvanica. Znam da gotovo svi akreditovani ambasadori u BiH su davno najavili da očekuju poziv, da će biti prisutni, bivši ambasadori. Gospodin Volfgang Petrič (bivši visoki predstavnik u BiH) mi je kazao da očekuje poziv, da hoće da dođe. Naravno da očekujemo, prije svega, visoku delegaciju Republike Turske. Datum svečanog otvorenja i poziv je upućen premijeru Turske Ahmetu Davutogluu i mi očekujemo da će visoka delegacija Turske ovdje biti. Naravno, to nam puno znači s obzirom na to da je turski narod, zajedno sa Turskom razvojnom agencijom ponajviše učinio i doprinio da mi imamo 7. maja, ako Bog da, otvorenje. Osim toga, ovdje imamo i Arnaudiju, koju trebamo obnoviti i također očekujemo da nam oni ponajviše u tome pomognu, s obzirom na to da je to, ne samo naslijeđe ovih naroda ovdje, nego na neki način i njihovo kulturno naslijeđe, tako da će nam biti drago da to bude visoka delegacija iz Turske”, kazao je Kozlić i dodao da će na otvorenje džamije Ferhadije pozvati i državnike iz regiona.

Teško je, kazao je muftija, procijeniti koliko će vjernika doći, ali obzirom da se radi o svečanom trenutku, potrebno je izvršiti pripreme za najmanje 20.000 gostiju.

“U tom smislu, trebamo također poduzeti potrebne mjere da ne bi došlo do nekih problema, provokacija i slično, ali nadam se da ćemo u tom smislu uspjeti u saradnji sa sigurnosnim agencijama u BiH”, rekao je muftija banjalučki i dodao da se nada da će sve bezbjednosne agencije biti uključene u organizaciju.

Govoreći o značaju svečanog otvaranja Ferhadije u Banjaluci, istakao je da su mnogi muslimani, vjernici, Banjalučani umrli, preselili na bolji svijet, s uvjerenjem da ona nikada neće biti izgrađena.

“Neki su imali tu sreću, pa su to dočekali, nevjerovatan je to osjećaj, jedna radost”, kazao je Kozlić.

O značaju ove džamije, prema njegovim riječima, govori i činjenica da je Islamska zajednica u BiH dan i datum njenog rušenja proglasila za Dan džamija. Odluka o svečanom otvaranju upravo 7. maja donesena je i sa ciljem slanja poruke “da su sakralni objekti svih vjerskih konfesija, zajednica, svetinja i blagodat koju svi trebamo čuvati”.

“Želim kazati da to nije značajno samo za Bošnjake, muslimane. Naš reisu-l-ulema Husein Kavazović u poslednje vrijeme, kad govori o sjećanju na žrtve genocida u Srebrenici, često kaže da je taj dan i taj momenat trebao biti važan možda i važniji za Srbe, pravoslavce, u odnosu na Bošnjake. Ja to tako gledam i ovdje. Mnogi Banjalučani mi govore, naravno, muslimani, i pravoslavci, koji su određeni broj njih i učestvovao u doniranju sredstava za obnovu Ferhadije, da je to mračna strana prošlosti, da su to pojedinci koji su okaljali njihov obraz i da je i Ferhadija i kompleks Ferhadije zapravo dio njihove kulture, prošlosti… Meni je drago što taj osjećaj imamo, taj osjećaj trebamo, naravno, gajiti i graditi. Svaki hram pravoslavni, muslimanski, jevrejski, katolički, je naša svetinja i tako to trebamo doživljavati. Naravno, Banjaluka bez Ferhadije – nije to. Jednom sam prilikom kazao to je isto kao Mostar bez Starog mosta, jednostavno, osjećate jedan dio da mu fali”, kazao je Kozlić.

Vrata Ferhadije otvorena su za vjernike, za redovne aktivnosti, a svakodnevno dolaze i turisti.

“Teško je opisati šta sve Ferhadija znači ovdje za Banjaluku, za naše društvo, narode, vjernike”, kazao je Kozlić.

Na pitanje da li je zadovoljan tokom obnove, kaže da je uvijek dobro kada se nešto privede kraju.

“Naravno, nismo zadovoljni sa tempom, trebalo bi to da ide malo brže, malo bolje. Ovo sa Ferhadijom je puno trajalo, bilo je tu i nekih nelogičnosti, ne mogu sada o tome govoriti, ali očekujemo da se pozabavimo i Arnaudijom, ona neće koštati koliko je koštala zahtjevna obnova Ferhadije džamije, ona je koštala preko 10 miliona KM. Prema preliminarnim procjenama, projektima, koje imamo, a imamo i dozvole i saglasnosti od strane Grada, trebala bi koštati dva-tri miliona KM pošto je i ona malo zahtjevna, ali ne ovoliko koliko je bio slučaj sa Ferhadijom. Imamo i sahat-kulu, smatramo da i to na neki način treba vratiti ovom gradu, ali idemo redom. Mislimo da je važnije da započnemo džamiju, vidjećemo kako ćemo sa sahat-kulom i od koga ćemo tražiti pomoć da se i to počne raditi i privede kraju”, kazao je Osman ef. Kozlić i dodao da će se nakon zaokruživanja infrastrukture moći baviti nekim drugim pitanjima.

– Zaustaviti odlazak ljudi iz BiH 

Odgovarajući na pitanje o tome kako žive muslimani u Banjaluci, kazao je da je to najteže.

“Njih, nažalost, ima malo u odnosu na broj koji je ovdje bio. Veliki broj je iselio. Pretprošle zime bio sam u Malmeu u Švedskoj i kazali su mi da ima 5.000 Banjalučana muslimana. Znate šta je 5.000, to je jedan kvart. Ovdje su uglavnom stariji, nemoćni i nešto malo mladih koji imaju zaposlenje u nekakvim agencijama, firmama i tako dalje. Još uvijek nam mladi, nažalost, odlaze, to je još uvijek najveći problem, ne samo iz Banjaluke, nego iz Prnjavora, Kotor Varoši, drugih gradova, govorim o muftijstvu banjalučkom i to je najveći problem, kako zaustaviti taj trend. Nažalost, odlaze i Srbi, iz Banjaluke, Kneževa, znate o čemu govorim, odlaze i iz FBiH iz mnogih gradova. Smanjuje nam se broj stanovnika. Mislim da je to problem koji bi trebao zabrinuti sve, prije svega, predstavnike vlasti na svim nivoima. Volio bih kada bi se oni počeli baviti ekonomsko-socijalnim pitanjima, a malo manje da se bave unutarnacionalnim prepucavanjima, što je slučaj ovdje u RS, samo se optužuju za nešto što su uradili ili nisu uradili, ili međunacionalnim optuživanjima na nivou BiH koja zaista više nemaju nikakvog smisla, jer mi jednostavno ne osjećamo nekakve promjene”, kazao je Kozlić.

Dodao je da se teško živi, sporo se promjene dešavaju, a muftijstvo banjalučko čini i činiće sve da zaposle po nekoga, koliko budu u mogućnosti obzirom da su im kapaciteti ograničeni.

“Ali, ako uspijemo nešto napraviti, sagraditi, pokrenuti, pa zaposliti po nekoliko povratnika, onda smatram to velikim uspjehom. Mi ćemo, naravno, to raditi i tražićemo od svih onih koji su odgovorni za to da se to stanje mjenja”, izjavio je Kozlić.

Kada je u pitanju suživot, prema njegovim riječima, kako vrijeme prolazi, sve je bolja situacija.

“Već dvije godine govorim da posebno za vrijeme svetog mjeseca ramazana gotovo da nije bilo, ne znam smijem li reći, da nije bilo nikakvog incidenta, ako izuzmemo u Mrkonjić Gradu, da je neko verbalno nešto dobacio nekom efendiji ili nekom ko ide u džamiju, ali to su sitni, sporadični slučajevi. Hvala Bogu, nije bilo incidenata, sve je proteklo normalno. Uče se ezani odavde od Ferhadije, od Dolca, pa gore do Šehera, Novoselije ili u pravcu Vrbanje, Čelinca, bez problema, ne smeta to srpskom narodu i drugim narodima. Hvala Bogu, da je tako. Dakle, vidim da tu ima jako lijepih, finih pomaka i to treba naglasiti, pohvaliti. Naravno, sad ovo što slijedi otvorenje Ferhadije biće jedan veliki ispit, ja bih rekao, za sve nas, za sve sudionike ovog života, ne samo u Banjaluci, ali prije svega, u Banjaluci. To će biti jedan ispit, ali ja sam optimista da uz dobru volju, želju, organizaciju, pripreme, da taj ispit položimo i da budem otvoren i optimističan, da taj ispit položimo sa visokom ocjenom. Mislim da to treba svima i da će to biti jedna vrsta prekretnice, da više nećemo postavljati, nadam se, ovakva pitanja: imamo li uznemiravanja, problema i tako dalje, nego ćemo se baviti nekim sasvim drugim, konkretnijim, pitanjima. Što se te strane tiče, ako pitate za suživot, ja se ovdje osjećam veoma komotno i imam jako puno prijatelja Srba, pravoslavaca, možda čak i više nego što imam ovdje Bošnjaka i drugih, jer ne računam moje kolege. Mislim da to ide na bolje i da će biti, ako Bog da, sve bolje”, rekao je Kozlić.

Na pitanje da li u na području banjalučkog muftiluka postoje problemi sa radikalizmom, prisjetio se posljednje sjednice Vijeća muftija IZ u BiH, kada je reisu-l-ulema o tome pitao muftije, da referišu o stanju na terenu.

“Ja sam malo se našalio i rekao uz smješak: ‘Hvala Bogu, ja tih problema nemam, mene možete preskočiti’. I zaista je tako. Nažalost, tih problema ima po Federaciji, ponajviše u, ukoliko se dobro sjećam, Tuzlanskom kantonu, Zeničko-dobojskom, tu ima najviše tih radikalnih elementata”, ispričao je Kozlić.

Kazao je da mu je drago što su na čelu sa reisu-l-ulemom prepoznali taj problem za cijelu zajednicu, “koji može urušiti cijeli sistem, narod bošnjački i odvesti ga u pogrešnom smjeru”.

– BiH ne smije postati Liban, Palestina… 

“Ovako je on to kazao, mi dijelimo njegovo mišljenje, podržavamo ga: ‘Ne želimo da BiH postane Liban, Palestina, Libija, Sirija… Ne želimo da se ti problemi preliju ovamo. Mi imamo svoju tradiciju, svaka religijska zajednica ima svoju tradiciju koju treba njegovati i čuvati'”, rekao je Kozlić.

Smatra da je dobro da su muslimani odlučili da se suoče s tim problemom, iako je tu trebalo više politika da uradi nego Islamska zajednica, jer bi taj problem mogao da preraste u veći problem, koji bi ugrozio sve, a u takvim okolnostima život, suživot sa drugim narodima, vjerama i kulturama bio gotovo nemoguć.

“Važno da je (Islamska) zajednica dala rok, bilo je to do kraja februara, da će se svi oni koji ne budu željeli da se integrišu u naš sistem, u našu zajednicu, po našim pravilima, normativima, aktima, da se neće smatrati dijelom naše zajednice, ne mogu se više pozivati na nas, ne mogu od nas tražiti da ih zaštitimo, njihova vjerska i druga prava da zaštitimo kroz sistem, i jednostavno ćemo reći da oni nisu dio nas i neka se njima bave sigurnosne agencije u državi. Mi ćemo ostaviti otvorena vrata svima onima koji žele da budu dio toga, ali naravno, moraju se poštovati naše propisane procedure, kako se formira džemat, koja su pravila… Ne može lice obavljati vjerske dužnosti, a da nema dekret, dozvolu vrhovnog poglavara zajednice. Ako nema kontrole, onda je haos. To su pravila od kojih mi nećemo odustati, oni koji ne budu željeli, sami će snositi odgovornost”, kazao je Kozlić.

Naglasio je da ovo nije samo problem muslimana u BiH, a problemi kroz koje prolaze današnji muslimani u pojedinim zemljama uglavnom su rezultat toga da se oni nisu suočili sa onim sa čime su se trebali suočiti.

“Neki koji su se na vrijeme zaštitili danas mirno žive, ali svi drugi imaju velikih problema i niko ne zna kuda će ovo sve. Vidite da ta kriza pogađa i nas, svaki dan migranti, izbjeglice, prolaze ovim prostorima, na neki način otežavaju život i sebi i državama na Balkanu i u Evropi, tako da je to jedan globalni problem sa kojim se muslimani danas suočavaju u cijelom svijetu, ali, evo, kao što sam rekao, drago mi je da smo se mi na ovaj način suočili i mislim da ćemo mi ovaj teret iznijeti, ako Bog da,kako treba”, dodao je Kozlić.

Akos.ba