Optimizam vs. pesimizam

Stres, pesimizam, depresija. Danas toliko često koristimo, a ponekad i zloupotrebimo ova stanje da je postalo savršeno normalno reći da ste napeti i da se loše osjećate. Niko više ne očekuje da kažete kako se odlično osjećate i sve to popratite iskrenim i zdravim osmijehom. U trendu je reći da ste u stresu što i nije čudno s obzirom na to da je u trendu i kriza, besparica, nezaposlenost…

A kao potvrda da smo doista preopterećeni te da na kraju sve rezultira dijagnozom ozbiljne bolesti – depresije.  No, uprkos svim negativnostima, može se pronaći tračak nade i sunca, uživati u onoj ljepšoj strani života i prije svega razmišljati pozitivno, pa čak i onda kada sve izgleda crno. Postati “klasa optimist” ima puno više prednosti nego što se misli i nisu sve povezane samo s psihičkim nego i fizičkim zdravljem.

“U većini svjetskih istraživanja ističe se da optimistične osobe postižu bolje rezultate na poslovnom planu, imaju dobro realizirane privatne odnose, žive dulje, boljeg su zdravstvenog profila te u konačnici imaju manju mogućnost za razvoj depresije. Svakidašnje životne situacije kod optimističnih osoba obiluju realističkim i pragmatičnim pristupom neovisno o tome je li riječo zdravim životnim odlukama ili o svakidašnjim aktivnostima. Optimistične su osobe pažljive, selektivne, koncentrirane na problem i rizike kojima su izložene umjesto da uzaludno brinu o svemu. Puno su smirenije od pesimista, što im daje snagu za situacije koje iziskuju korištenje osobnih resursa”, objašnjava dr. sc. Dubravka Šimunović.

Istraživanja pokazuju i da pesimizam pojačava pojavu depresije.

Dr. Daniel G. Amen, autor knjige ‘Promijenite um, promijenite tijelo’, radeći kao psihijatar, pratio je pojedince koji imaju izraženu potrebu promišljati u kontekstu negativnog. Tokom grupnog rada došao je do spoznaje da valjane strategije i promjena koncepta s negativnog na pozitivno razmišljanje poboljšava općenito kvalitetu života i utiče na psihofizičko zdravlje”, ističe Dubravka Šimunović i nastavlja:

“Dr. Amen opisuje negativne automatske misli kao glasove koji nam neprekidno ponavljaju da nismo dobri. Međutim, prema dr. Amenu na njih možemo snagom volje uticati. Činjenica je da život ide dalje i s poslom i bez njega, i s partnerom i bez njega. Pitanje je samo kako ćemo se prilagoditi, kako ćemo prihvatiti novonastalu situaciju i krenuti dalje”.

“Život je poput oštrice mača koja nosi s jedne strane pozitivno, a s druge negativno životno iskustvo. Svakodnevnica koja nas okružuje prepuna je iznenađenja, problemi s kojima se srećemo iziskuju mnogo strpljenja i mudrosti. Situacije su nepredvidive – i onda kada smo gotovo sigurni u pozitivan ishod, moramo biti spremni na promjenu scenarija”, objašnjava dr. sc. Šimunović.

Kako sebi možemo pomoći?

Ne fokusirajte se na negativno

Negativne mogućnosti većinom rezultiraju negativnim ishodom. Ostali ste bez posla – teško je u novonastaloj situaciji razmišljati pozitivno, ali ako odustanete od potrage za novim poslom i dopustite da vas preplave negativne emocije, ishod može biti još gori. Pokušajte u svakoj situaciji razmišljati kroz narodnu izreku „Nije svako dobro za dobro ni svako zlo za zlo“. Tražite u svakoj situaciji i onu skrivenu pozitivnu stranu.

Vi ste vlasnik svojih emocija

Emocije mogu biti dobre sluge ako njima gospodari dobar vladar. Velika je stvar da znate prepoznati emocije i imate pravo biti tužni, ljutiti ili veseli. Ali ako vas tuga paralizira i dovede do stanja bespomoćnosti, krajnje je vrijeme da promislite o sebi i razlozima zašto tako reagirate i učinite nešto za sebe.

Generalizacija = negiranje

Postoje pojedinci koji su od mladosti u svim teškim životnim okolnostima skloni izjavljivati “nikad neću uspjeti“, “ja to ne mogu“, “osuđen sam na propast“… Nakon takvih izjava više ne posjeduju kontrolu nad situacijom. Riječi “nikad ne reci nikad“ možete tumačiti kao zabranu generalizacije ili savjet da situacije ne gledate kao crno-bijele.

Etiketiranje

Često sami sebi prišivamo deklaracije “ja nisam uspješna osoba, loša sam prijateljica, naivna sam, glupa…“. Navedenim etiketiranjem sami sebi oduzimamo kontrolu nad onim što radimo i što nam se događa. Takav stav pokazuje tendenciju odustajanja i omogućuje da negativne misli prevladaju.

Predviđanje negativnog ishoda

Nitko od nas nije sposoban predvidjeti ishod neke situacije. Negativno razmišljanje o ishodima može nas brzo preplaviti, što na kraju snažno utiče na naš um i zbog toga nam se često čini da su negativni ishodi do kojih dođe zaista predodređeni.

Ne optužujte druge

Često imamo potrebu proglasiti krivima druge i bježati od odgovornosti za vlastite neuspjehe. Kada optužujemo sebe ili druge za neku situaciju, stvaramo dobre temelje za negativno mišljenje.

Crno-bijeli svijet

Pojedinci, a možda se prepoznate među njima, imaju naviku svijet doživljavati kao crno-bijeli. Za njih je sve apsolutno dobro i sve će imati dobar ishod ili obrnuto. U životu padovi nemaju samo negativno značenje. Ljudski je griješiti i padati, pitanje je samo kako interpretirate pad i koje mu značenje dugoročno dajete kao situaciju koja će obilježiti sve što slijedi ili kao iskustvo koje vas treba podstaći na oprez i mudrost.

Izvor: Moje zdravlje