Kolumne i intervjuiU Fokusu

Obnovljeni nišani muftije Husein Hilmi-ef. Duriću osnivača IZ Mađarske

Ovim povodom obavio sam kratki intervju sa dr. Zoltanom Bolekom kako bi našu javnost u BiH i šire upoznao o ovom našem intelektualcu i muftiji Husein-ef. Duriću, također i o ovom hairli projektu. 

Dana 10.09.2021. u Budimpešti (Mađarska) je svečano pred visokim zvanicama Ministarstva odbrane, Crkve, Diyaneta i Albanske ambasade obnovljen nišan prvog mađarskog muftije Husein Hilmi-ef. Durića.

Merhum muftija Husein-ef. Durić je bio visoko obrazovan intelektualac koji je studije završio na Al-Azharu u Kairu i Istanbulu.  Tečno je govorio pet jezika: arapski, turski, perzijski, mađarski i njemački.
Svoje korijene vuče iz Bosanske Krupe, nažalost ne samo da je ostao zaboravljen u Krajini nego i širom Bosne i Hercegovine, u toku pisanja ovih redova podatke nisam mogao naći ni u “Leksikonu bošnjačke uleme” (Ahmed Mehmedović) i “Leksikon znamenitih Bošnjaka” (Nazif Veledar). Ovo navodim kao primjer u nadi da u drugom tiražu dođe do dopune svih onih koji su nehotice zaboravljeni.
Prije više od dva mjeseca dobio sam telefonski poziv dr. Zoltana Boleka, predsjednika Mađarske islamske zajednice  (Magyarorszagi Muszlim Egyhazkozseg), koju je naš vrijedni Bošnjak muftija Husein Hilmi-ef. Durić osnovao davne 1916. godine, kada je islam od strane mađarskog parlamenta priznat kao jedna od zvaničnih religija. Na temelju tog pravnog uporišta Husein ef. Durić 1931. godine osniva Mađarsku islamsku zajednicu koja i danas živi u Mađarskoj.
U razgovoru dr. Zoltan Bolek me je upoznao sa idejom obnove nišana muftije Durića. Obilježje njegovog mezara je bila samo jedna mramorna ploča sa inicijalima merhuma. Boraveći često u BiH dr. Zoltan Bolek je predložio vijeću da to bude “bosanski ulemanski nišan” iz Bosne, zamolio me je za pomoć što sam odmah prihvatio da pomognem u ovom hajratu. Nažalost, stvari su se iskomplikovale u vezi transporta i carine nišana pa su morali odustati od bosanskog kamena i prihvatiti ponude lokalnih kamenorezaca ali striktno u bosanskom stilu ulemanskih nišana.
Ovim povodom obavio sam kratki intervju sa dr. Zoltanom Bolekom kako bi našu javnost u BiH i šire upoznao o ovom našem intelektualcu i muftiji Husein-ef. Duriću, kao i o ovom hairli projektu.
 
Možete li nam se na početku razgovora ukratko predstaviti? 
Moja malenkost Zoltan Bolek, profesor sam historije a doktorirao sam na temu “Muslimani u Mađarskoj” a to obuhvata poseban osvrt u disertaciji  “Bosanski vojnici u Monarhiji”, jer je islam putem Osmanlija došao preko Bosne u Mađarsku. Zato mi muslimani Mađari osjećamo jaku povezanost sa Bosnom i Turskom. Ja sam predsjednik IZ još od 1996., jedan mandat sam izostavio da bi bio ponovo biran 2002. pa do danas, elhamdulillah.
Koliko džemata (imama) imate u Mađarskoj?
Imamo pet aktivnih džemata i imama u Mađarskoj, gdje se odvijaju sve aktivnosti, hutbe se drže na mađarskom jeziku. Također smo pomogli osnivanju jednog džemata u Rumuniji, grad Oradea.
Možete li nam nešto više reći o IZ i njenom radu i odnosu sa Crkvom?
Mi smo priznati od strane države Mađarske, a od 1988. godine imamo aktivnosti i u KPD-ma, te gimnazijama/ školama. Također imamo i humanitarnu organizaciju gdje radimo razne projekte, kurbane, iftare itd. Imamo i vakufsko mezarje i džamije (mesdžide). Također, vodimo brigu o bošnjačkim vojnim mezarovima u Mađarskoj. Saradnja sa ostalim vjerskim zajednicama je dobra tako da nemamo nikakvih problema.
Historija je puna činjenica da su muslimani ove dvije zemlje uvijek sarađivali i zajedno živjeli. Vidimo na primjeru muftije Durića. Kako je to danas?
Naša moderna historija, mislim na našu Mađarsku islamsku zajednicu, dolazi upravo iz Bosne, tj. muftije Husein-ef. Durića, njegovom zaslugom i ostalih bošnjačkih vojnika koji su ostali ovdje da žive pa mi danas imamo priznatu IZ i islam kao religiju (vjeru). Mi smo im jako zahvalni na tome.
Koje islamske obrazovne ustanove imate?
Od septembra imamo Gimnaziju, fakultet još nemamo, ali radimo na tome. Planovi su tu da se za naredne dvije godine osnuje Islamski fakultet.
Vi i vaš odbor ste odlučili da obnovite i postavite ulemanski nišan muftiji Husein-ef. Duriću. U svoje ime vam se zahvaljujem za vaš angažaman i molim Allaha dž.š., da vas sve nagradi za vaš trud. Tu ideju pretvoriti u stvarnost nije bilo lahko i jednostavno. Možete li nam ukratko opisati realizaciju?
Na stotine Bošnjaka i Albanaca sa muftijom Durićem pridružilo se vojsci ‘Rongyos Gárda’, koja je uspjela da odbrani Sopron (Ödenburg) i okolno područje. Bitka se desila 1921. godine, tj. prije 100 godina, mi smo se odlučili za taj povod i tu godišnjicu. Problemi su bili u transportu i carini tako da smo se odlučili da to ovdje odradimo, naravno u bosanskom stilu.

10.09.2021. je svečana obnova nišana, pozvani su mnogi, ambasade, predstavnici Crkve, Ministarstvo odbrane i drugi. Da li je poziv upućen i predstavnicima Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini? 

Da, na svečanost su došli predstavnici iz Ministarstva odbrane (Vojske), te vojni Kaplan (svećenik) , također i drugi svećenici Crkava. Također, predstavnici Ambasade Albanije i Diyaneta (Turske IZ). Također je poziv upućen i u IZ u BiH, ali nažalost nismo dobili odgovor.
 
Ideja o gradnji Islamskog centra i džamije živi još od samog pokretača muftije Husein-ef. Durića. Šta nam možete više reći o projektu? 
 

Da, to je tačno, planovi su tu. Pitanje je kada će konačno biti realizirani, mi se nadamo za dvije godine bi trebali početi radovi. 

Poštovani profesore Zoltan Bolek zahvaljujem se na razgovoru, molim Allaha dž.š., da vam olakša vaš trud i rad na putu islama. 
 
Hvala vama za razgovor, Zoltan Bolek (presjednik U.I.G.)
 
Razgovarao i prijevod sa njemačkog jezika: Edis Brigić
 

Biografija muftije Husein Hilmi-ef. Durića

– Husein Hilmi Durić bio je sin bosansko-krupskog načelnika Mahmud-age Durića. Rođen je 11. novembra 1887. godine u Bosanskoj Krupi. Pored stečenog znanja u lokalnoj školi, završio je studije u Kairu i Istanbulu.
1910. Upravitelj arhiva muzeja
1914. Mobilizacija Austo-Ugarske vojske, te postavljen za vojnog imama.
1915. Ranjavanje (Šabac – Srbija), odlikovanje državnim i vojnim ordenima.
1927. god u Kecskemétu je dobio mađarsko državljanstvo.
1931. god. osniva Mađarsku islamsku zajednicu (Magyarorszagi Muszlim Egyhazkozseg), zajedno sa Budimskim muslimanima formira i muslimansko mezarje koje egzistira i danas gdje je i ukopan.
1933. Autor je knjige “ISZLAM HITTAN” objavljene u Budimpešti 1935. Napisao je i knjigu “Povijest islama” (ISZLÁM VALLÁSTÖRTÉNELMI TÜKÖR) objavljene u Budimpešti.
-Prvi projekat za izgradnju džamije izradio je arhitekta Ferenc Suppinger 1931. god. a nakon 4 godine (1935.) Lorant Lechner je uradio novo idejno rješenje. Iako je Durić tražio podršku za izgradnju džamije širom islamskog svijeta, projekat nije realiziran za njegova života. Preselio je na ahiret u februaru 1941. godine.
Njegovim zaslugama sačuvano je osmanlijsko kulturno naslijeđe u Mađarskoj.

IZVOR: Kompletan rad autora Esme Crnkić o Husein Hilmi ef. Duriću kao i povijesti Islama u Mađarskoj možete pročitati u Glasniku Rijaseta Islamske Zajednice br. 9-10/16

Akos.ba

Povezani članci