Neka svrha planinarenja ne bude samo pogledati s vrha, to je puno više

Planinarski savez entiteta FBiH ove godine obilježava 130 godina organizovanog planinarstva u Bosni i Hercegovini. Prilika je to za ponovno isticanje raskošne ljepote bh. planina, važnosti boravka u prirodi i zaštite prirode, ali i potrebe za organiziranim i/li planinarenjem u prisustvu stručnih osoba da bi se izbjegle nesreće i stradanja u planini.

Predsjednik Planinarskog saveza FBiH Rasim Radonja u razgovoru za Fenu kaže da je naročito u pandemiji porastao broj ljudi koji su izlazili u prirodu i na planinu. Mnogi su i zadržali te dobre navike te i dalje planinare, trče, penju se.

– Planina je lijepa, ali može biti i opasna. Zato pozivam sve, koji izlaze u planinu, da se učlane u neko od 112 planinarskih društava na području Federacije BiH. U planinarskim društvima imaju vodiče, učitelje planinarstva, gorske spasavaoce koji će ih uputiti u tajne planine ali i ukazati na opasnosti. Tamo ćete, kroz osnove škole planinarstva, steći neophodna znanja potrebna za sigurno kretanje po planinama, ponašanje i zaštitu prirode – kazao je.

Naglašavajući da je kretanje jedna od osnovnih funkcija i kao takva pogodna rekreacijska aktivnost za svakog čovjeka, Radonja podcrtava ‘i zato postanite planinar, podijelite sa nama ljubav prema planini’.

– Neka vam svrha planinarenja ne bude samo pogledati s vrha, to je puno više od toga. To je stil života, to je ljubav – naglasio je.

Radonja podsjeća da su planinari ljudi svih starosnih dobi, oba spola, svih rasa, socijalnih slojeva i drugih različitosti.

– Sve što ih “u civilizaciji” dijeli, u planini se poništava. Naša zajednička ljubav prema prirodi, jača je od svih podjela – naglasio je.

Radonja naglašava da u Bosni i Hercegovini trenutno, samo Planinarski savez Federacije Bosne i Hercegovine, broji 112 društava/članica sa više od 6.500 planinara. Planinarski savez je punopravni član mnogih međunarodnih asocijacija (UIAA, EUMA, BMU, IKAR CISA… ).

– Planinari aktivnosti provode kroz više specijalnosti među kojima su alpinizam, speleologija, vodička služba, gorska služba spašavanja i druge. Kroz istoriju, dugu 130 godina, naši su članovi pronijeli zastavu širom evropskih i svjetskih gorja. U decenijama prošlog stoljeća, sa oskudnom opremom i infrastrukturom, to su bili lavovski poduhvati – kazao je.

Radonja ističe Naima Logića koji je savladao svjetski izazov tzv. “7 summits”, a zastava Bosne i Hercegovine tako se zaviorila na najvišim vrhovima svih sedam kontinenata na svijetu.

U okviru obilježavanja 130. godišnjice postojanja i rada održan je u septembru Slet planinara tj. godišnji susret planinara iz Bosne i Hercegovine i regiona. Svečarski susret, tu trodnevnu manifestaciju sa mnoštvom sadržaja, organizovao je Planinarsko društvo Budoželj iz Breze, koje slavi 70 godina postojanja. Održan je i Omladinski uspon na najvišu sarajevsku planinu Treskavicu, na vrh Mala Ćaba, a planiran je i masovni uspon na Maglić, najviši vrh BiH.

Kao kruna svih aktivnosti upriličena je akademija, u povodu 130 godina organizovanog planinarstva u Bosni i Hercegovini, a u Olimpijskom komitetu Bosne i Hercegovine okupili su se predstavnici članica Planinarskog saveza FBiH, međunarodnih asocijacija, medija i partneri. U svečarskoj atmosferi družili su se, ali i evocirali sjećanja na djela koja su utkana u 130 godina postojanja organizovanog planinarstva u BiH. Tokom manifestacije upriličena je i dodjela plaketa u više kategorija, pojedincima i institucijama. 

Počeci organiziranog planinarstva u Bosni i Hercegovini vezani su za period dolaska Austro-Ugarske monarhije u Bosnu i Hercegovinu, zahvaljujući povećanom turističkom i znanstvenom interesu. Obilazeći Bosnu i Hercegovinu, naučni i ostali radnici uočili su da osim privrednih postoje i resursi za razvoj turizma.

Planinarski savez Bosne i Hercegovine osnovan je 21. septembra 1892. godine na Osnivačkoj Skupštini ”Bosnich Herzegovinisher touristen verein in Sarajevo” (Bosanskohercegovački turistički klub ), u kancelariji Civilnog poglavara Zemlje Barona Brune Kutschere u prisustvu visokih Vladinih činovnika. Vladin savjetnik Vitez Lothar von Berks pročitao je, po Zemaljskoj vladi, odobrena pravila i taj dan se smatra početkom organizovanog planinarstva u Bosni i Hercegovini. Na Osnivačkoj skupštini je izabran i prvi predsjednik, Lothar von Berks, plemeniti vitez Malteškog reda.

Prva planinarska kuća u Bosni i Hercegovini bilo je sklonište na Trebeviću, otvoreno 1896. godine. Godine 1905. u Sarajevu je osnovano turističko društvo ‘Prijatelj prirode’. Bilo je to izrazito radničko društvo i prva planinarska organizacija u BiH.

Društvo planinara BiH osnovano je 1921. godine. To društvo preuzelo je imovinu Bosanskohercegovačkog turističkog kluba. Prvi registrirani alpinistički uspon u Bosni i Hercegovini bio je 1929. godine, kad su se Drago Schefer i Vojo Ilić popeli na Djevojačke stijene na Romaniji. Prva alpinistička sekcija osnovana je 1935. godine, pri turističkom društvu ‘Prijatelj prirode’.

Ekspanzija razvoja planinarstva uslijedila je nakon Drugog svjetskog rata, perioda kad su osnovana mnoga planinarska društva. Do 1974. godine osnovana su 43 planinarska društva, a do 1990. broj društava raste na 131. Tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu mnogi planinarski objekti su uništeni, a većina ih je obnovljena i izgrađena dobrovoljnim radom.

FENA