Vi ste ovdje
Home > Obrazovanje i odgoj > O obrazovanju i odgoju > Ne forsirajte djecu da se izvinjavaju – time im činite više štete nego koristi

Ne forsirajte djecu da se izvinjavaju – time im činite više štete nego koristi

Znate li da iznuđena izvinjenja čine puno više štete nego koristi.

Kada vaše dijete učini nešto drugom djetetu ili nekoj osobi šta roditelji najčešće rade? Kažu djetetu da se izvini, jer tako nalaže bonton odraslih kojeg roditelje logično žele da usade svom djetetu još od malih nogu, piše Zelena učionica.

Nemojte to više raditi jer forsirana izvinjenja donose puno više štete nego koristi, kažu psiholozi.

Posebno kada vidite da je djetetu teško da prevali to „Izvini” preko usta i pritom je još totalno neuverljivo.

Prema riječima Laure Markam, dječjeg psihologa i pisca forsiranje izvinjenja u totalnom je neskladu s onim što djeca u tom trenutku zaista osjećaju.

Recimo – kada dijete tjerate da se izvini svom prijatelju jer ga je udario/uzeo igračku/počupao… dijete će vam reći da mu je jako glupo da se izvinjava jer je ljut i jer ga to što ga tjerate da se izvini čini još ljućim.

Ili, kako stoji u njenoj knjizi, može doći i do situacija u kojima se dijete kojem se neko izvinio osjeća glupo i još ljuće zbog toga jer je svjesno da to izvinjenje nije došlo od srca i da dijete, koliko se god izvinjavalo, to radi samo zato što ga na to tjeraju roditelji.

Uostalom, ako se dijete izvinjava jer to mora učiniti da zadovolji formu, onda je to u dječjim očima čista laž.

I imaju pravo. Zar ne? Jer forsiranje nečega djecu zapravo uči pogrešnim lekcijama, i kao takvo, forsirano izvinjenje neće riješiti nastali problem.

To su dokazale i brojne studije, ne samo one u kojima su se proučavale dječje reakcije već i brojne studije vezane uz međuljudske odnose.

Kako onda djecu ipak naučiti da je izvinjenje važno za prijateljstvo i odnose?

1. Učite dijete da otvorenije komunicira
Ako ćete svoje dijete od prvog dana učiti da otvoreno iskazuju svoje emocije i svoje želje te da isto tako znaju i da druga djeca takođe imaju osjećanja i želje, da slušaju i sebe i drugu djecu, tada će do konfliktnih situacija dolaziti mnogo rijeđe odnosno, djeca će naučiti da riješe svoje konflikte na puno dubljoj razini od pukog lažnog izvinjenja.

2. Pričekajte da ljutnja prođe
Nemojte nikada tjerati dijete da se izvini automatski (osim ako dijete samo osjeti potrebu za tim). Radije pričekajte da se odljuti jer će tek tada biti spremno za iskreno izvinjenje.

3. Podstičite ih da sami popravljaju “stvar”
Kada roditelj uskače u konflikt bilo da se radi o jednom njihovom i jednom tuđem djetetu, ili braći/sestrama, kakvu poruku šalje djeci? Da će mama/otac uvjek riješevati njihove stvari, što nije dobro. Djecu treba podsticati da sami riješe svoje probleme, treba im dati priliku da o svemu dobro razmisle sami i tek kada osjete poriv da se izvine, tek kada shvate da su pogriješili, tada možete pričati o njihovoj odgovornosti da sami riješavaju svoje nesuglasice.

4. Učite ih na svojim primerima
Ni velikima često nije lahko izustiti izvini, no ako ćete kao roditelj svaki put kada učinite nešto (namerno ili slučajno) lako izustiti iskreno izvinjenje, svom ćete dijetetu dati najbolju lekciju. Tako će i ono polako učiti što je to izvinjenje, kome treba, kako se osjećaju nakon izvinjenja, bilo da su oni ti koji kažu “oprosti” ili se njima prašta. Tako će puno lakše naučiti da se izvine bez da ih iko na to tjera.

Akos.ba

Akos.ba pratite putem aplikacije za Android i društvenih mreža Facebook | Instagram | Twitter.

Top