Nauka pronašla zanimljivu vezu između anksioznosti i inteligencije
Ljudi koji previše misle možda imaju malo razloga za brigu. Nedavne studije su pokazale da postoji veza između anksioznosti i inteligencije i to vrlo pozitivna, piše lifehack.org.
Naučnici su otkrili da ljudi koji mnogo brinu to čine jer doživljavaju “visok nivo spontane aktivnosti” u dijelu mozga koji upravlja percepcijom opasnosti.
Strah vam omogućava da reagujete na potencijalnu opasnost na vrijeme. Biti previše sretan cijelo vrijeme znači da ne mislite o mogućim problemima.Teško je predvidjeti nešto o čemu se ne razmišlja. Dakle, ultra-veseli su u nepovoljnom položaju kada im je potrebno da prevaziđu nedaće. To se posebno odnosi na rijetke ili kompleksne probleme koje je teško očekivati.
Osobe sa anksioznošću ponekad nude odgovor na prijetnju koja ni ne postoji. Ali, odgovor znači da je njihova mašta vrlo aktivna. Aktivna imaginacija vas čuva od prijetnji na koje drugi ljudi možda neće reagovati.
Studija o ovoj vezi je objavljena u časopisu Trendovi unutar kognitivne nauke 2015. godine. To je jedna od nekoliko studija koja je pronašla snažnu vezu između anksioznosti i inteligencije.
Nervozan um je fokusiran um
Opšte uvjerenje o anksioznosti je da je to negativna stvar. To ne mora biti slučaj.
U 2012. godini, izraelski psiholozi su vodili test na 80 studenata na interdisciplinarnom centru u Herzliyau. Studenti su mislili da su tamo kako bi procijenili umjetnička djela na dijelu softvera.
Umjesto toga, istraživači su namjestili program. Umjesto gledanja umjetnosti, studenti su izazvali kompjuterski virus. Zatim su ohrabreni da se obratite IT-u.
Pronalaženje IT-a je predstavljalo nove izazove. Pošto su studenti napustili sobu, bili su okruženi raznim preprekama. Nekim studentima su ispadali papiri dok su hodali prema IT-u. Neki su bili zaustavljeni i od njih je zatraženo da ispune anketu o drugom problemu.
Test je utvrdio da su oni učesnici koji su zaista željeli da uklone virus imali najviši iznos anksioznosti.
Studenti koji su imali manje anksioznosti su bili lakše ometeni. Zaustavljali su se zbog sitnica i lahko bi odustajali od svog cilja.
U suštini, uznemireni studenti su imali veći osjećaj prijetnje i onoga što je bilo u pitanju. Ovo je mjesto gdje se javila korelacija između inteligencije i anksioznosti jer su zabrinuti studenti željeli da se oslobode svoje anksioznosti ne samo obavljanjem zadatka. Oni su željeli da ga obave na najbolji mogući način.
Dakle, anksioznost nam zapravo daje veću šansu za uspjeh!
Za Akos.ba preveo Jasmin Mujakić
