Nastavljen pozitivan trend izvoza iz BiH u 2016. godini, ali bez većih investicija
On je izrazio žaljenje što političke aktivnosti u BiH zauzimaju 90 posto medijskog prostora, stvarajući tako negativan imidž zemlje i za investicije i za sam razvoj privrede BiH. Istakao je da će, ukoliko se ovakav politički ambijent nastavi, ukoliko se nastavi trend odlaska mladih, BiH biti zemlja staraca, zemlja koja neće moći proizvoditi i neće biti održiva.
“Ja neću okriviti pojedince, ja ih sve krivim. Oni su stvorili lošu sliku BiH. U 2016. godini skoro da nismo imali nikakvih investicija. Imamo sreću da nas dosadašnji investitori nisu napustili, naporitv iz dostupnih informacija, oni su svoje poslovanje i svoju dobit već uložili u razoj i obećali su nam da će nastaviti sa takvim trendom i u 2017, a ostaviće političare da se dogovore, ukoliko ne, zamoliće i oni neke inozemne čimbenike da se uključe i da nam pomognu u rješavanju cjelokupne političke situacije”, rekao je Bojić.
Istakao je da BiH ima dobar poslovni ambijent, stabilnu konvertibilnu valutu i da je u odnosu na region porez na dodanu vrijednost mali.
Pozvao je politička tijela da “ohlade glave” i nađu kompromisno rješenje, jer je, kako je kazao, kompromis jedini izlaz u BiH.
“Na takav način, iskoristićemo naše potencijale, našu radnu snagu, iako samo u 2016. godini Njemačka je izdala 14.000 radnih dozvola, a tu ne ubrajamo bh. građane hrvatske nacionalnosti, jer oni imaju hrvatske pasoše, što znači da blizu 20.000 radnih mjesta je disperzirano negdje drugo. Mi već tražimo mogućnost kako da brzom prekvalifikacijom osposobimo radnike za proizvodnju. Plašim se da će nam nestati dobrih bravara, zavarivača, građevinara svih vrsta i svih onih koji čine proizvodni sektor u BiH”, istakao je Bojić i pozvao bh. javnost da koristi domaće usluge i proizvode u što je moguće većem broju i količini, jer je to jedini način ostanka i opstanka.
Bojić je, predstavljajući rezultate vanjskotrgovinske razmjene BiH sa svijetom, istakao da je Bosna i Hercegovina je u 2016. godini ostvarila izvoz u vrijednosti od 9,76 milijardi KM, što pokazuje da je izvoz uvećan za šest posto u odnosu na 2015. godinu. Uvoz u BiH u 2016. je iznosio 16,26 milijardi KM, što je više za 5,58 posto u odnosu na godinu ranije.
“Ovakve promjene rezultirale su pokrivenošću uvoza izvozom od 60,1 posto, a ukupan obim vanjskotrgovinske razmjene je povećan za 5,74 posto i njegova vrijednost iznosi 16,03 milijardi KM. Ono što je zabrinjavajuće je i dalje trend vanjskotrgovinskog deficita koji je zabilježen i u 2016. u iznosu od 6,49 milijardi KM, što je poziv bh. građana za korištenjem svojih potencijala, konzumiranjem svojih proizvoda, jer oni mogu odgovoriti svakom tržištu”, rekao je Bojić.
Evropska unije (EU) je i u prošloj godini bila najznačajniji vanjskotrgovinski partner BiH po obimu razmjene i njeno učešće je 70,7 posto u ukupnom obimu razmjene (71 posto izvoza, 70,5 posto uvoza).
Na tržište EU izvezeno je robe u vrijednosti od 6,93 milijardi KM, što je za 5,76 posto više u odnosu na 2015. godinu. Uvoz je također povećan i iznosio je 11,46 milijardi KM, odnosno za 8,62 posto više u odnosu na prošlu godinu.
Najznačajniji partner po obimu razmjene iz EU je Hvatska. U 2016. godini, u poređenju s godinom prije, došlo je do povećanja ukupnog izvoza proizvoda u Hrvatsku za 7,59 posto, dok je uvoz povećan za 5,03 posto.
Nakon EU, CEFTA 2006 u razmjeni sa BiH učestvuje sa 15,5 posto izvoza i 15,6 posto uvoza. Na tržište CEFTA u 2016. je iz BiH izvezena roba u vrijednosti 1,51 milijardi KM i izvoz je povećan za 5,79 posto u odnosu na prethodnu godinu. Sa područja CEFTA-e BiH je uvezla robe u vrijednosti od 2,53 milijardi KM.
Najznačajniji vanjskotrgovinski partner iz CEGTA regiona je Srbija, sa kojom BiH ima najmanju pokrivenost uvoza izvozom. Na tržište Srbije BiH je u 2016. godini izvezla robe u vrijednosti od 882,04 miliona KM, a iz Srbije uvezla robe u vrijednosti od 2,28 milijardi KM i time povećala uvoz za 7,3 posto u odnosu na 2015. godinu.
Najznačajniji partner EFTA je Švicarska, s kojom se gotovo i obavlja sva vanjskotrgovinska razmjena sa BiH. U 2016. uvoz iz Švicarske je smanjen za 39,89 posto, dok je izvoz povećan za 13,80 posto.
Bojić je istakao da su u takozvanim “ostalim tržištima” ili “trećim zemljama” najznačajniji vanjskotrgovinski partneri BiH Turska i Kina. Turska, zbog jednostrane odluke kojom je BiH dozvoljen izvoz mesa, ulja i proizvoda od žita.
U 2016. godini obim razmjene sa Turskom iznosio je 998 miliona KM. Izvoz u Tursku iznosio je 401,32 miliona KM i veći je u odnosu na prethodnu godinu za 13,16 posto. Uvoz iz Turske povećan je za 9,83 posto i iznosio je 597 miliona KM.
“U strukturi vanjskotrgovinske razmjene ostvarene u 2016. godini, analiziranoj prema sektorskoj strukturi privrede, evidentan je porast izvoza u većini sektora. Izuzetak su izvoz ruda, metala i proizvoda, uz pretpostavku da je to posljedica manje tržišne cijene čelika u toku godine te izvoza ostalih raznih prozivoda”, rekao je Bojić.
Zaključio je da se bez obzira na političke okolnosti u BiH nastavlja pozitivan trend izvoza.
Akos.ba
