Napokon odštampana Izabrana djela Safvet-bega Bašagića

U maju 2020. godine navršilo se 150 godina od rođenja Safvet-bega Bašagića, prijelomne figure bošnjačke književnosti preporodnog doba i jednog od začetnika bošnjačkog nacionalnog preporoda s početka 20. stoljeća. Tim povodom, izdavačka kuća “Dobra knjiga” iz Sarajeva odlučila je obilježiti ovaj važni jubilej izdavanjem četiri Bašagićeve knjige: njegovog pjesničkog prvijenca Trofande iz hercegovačke dubrave (1896), kojom je naviješten Bašagićev blistavi pjesnički talenat; Kratke upute u prošlost Bosne i Hercegovine (1900), naučnog djela o historiji Bosne pisanog latinicom na bosanskom jeziku; knjige Misli i čuvstva (1905), zreloj knjizi pjesama u kojoj zanesenog romatičara iz Trofande vidimo u sasvim novom svjetlu; te Bašagićev prijevod Rubaija (1928) Omera Hajjama.

Kroz četiri navedena naslova “Dobra knjiga” Bašagića predstavlja ne samo kao pjesnika već i kao naučnika i prevodioca, kako bi ukazala na značaj njegove figure u ukupnoj bošnjačkoj i bosanskohercegovačkoj kulturi. Nijedna od knjiga iz Izabranih djela u ovoj jubilarnoj ediciji, čiji su urednici Izedin Šikalo i Hamza Ridžal, nije objavljivana u posljednjih dvadeset godina. Rubaije su posljednji put objavljene 2000. godine, Trofanda 1997, a Krakta uputa u prošlost Bosne i Hercegovine i Misli i čuvstva – ma koliko to nevjerovatno zvučalo – nikada nisu imale druga izdanja.

Istina, u Zagrebu je 1989. godine otisnut reprint prvog izdanja Kratke upute u prošlost Bosne i Hercegovine, te potom i 1994. godine u Zürichu, ali ne i drugo izdanje ove studije. Dijelovi knjige Misli i čuvstva objavljivani su u nekoliko navrata, unutar različitih izbora iz Bašagićeve poezije, ali to djelo nikada nakon 1905. godine nije publicirano kao pjesnička cjelina u jednoj knjizi. Ove činjenice upečatljivo svjedoče našu duhovnu lijenost. Trebalo je proći cijelo stoljeće da objavimo druga izdanja knjiga Safvet-bega Bašagića, barda bošnjačke i bosanskohercegovačke književnosti, pjesnika čija je pozicija unutar bošnjačke književnosti uspoređivana s onom Goetheovom u njemačkoj tradiciji.

Naš znameniti književni kritičar Midhat Begić u Raskršćima 1987. godine naziva Bašagića prvim značajnijim bošnjačkim pjesnikom u Bosni i Hercegovini, koji je imao izuzetan utjecaj na bošnjački kulturni život. “Teško mi je zamisliti muslimanskog intelektualca u prošlosti, iole vezanog za narod, koji nije znao za tog hercegovačkog pjesnika i dramatičara, orijentalistu i historičara određene, muslimanske kulturne tradicije u Bosni i Hercegovini…”, piše Begić. Razlog takvog statusa treba tražiti u činjenici da je Bašagić bio i pjesnik, i dramatičar, i prevodilac, i naučnik, i urednik, ali, prije svega, prosvjetitelj svjestan vlastite kulturološke pozicije i njene – posebno u kontekstu poezije – blagodarne prirode.

Bašagićeva poezija emanira slojeve kulturnih i civilizacijskih kodova koji u svojim intratekstualnim odnosima oblikuju cjelovit i jedinstven pjesnički svijet. On je toliko unikatan, ne samo u južnoslavenskim već i u svjetskim okvirima, da pojedini književni kritičari njegova vremena nisu bili u stanju razgrnuti zastore od svjetla i tmine i proniknuti u taj svijet zastrt čudesnim pjesničkim iskazom, pisanim na palimpsestima Bašagićeve specifične kulturološke pozicije.

Tek je Muhsin Rizvić, priređujući dvotomno izdanje Bašagićevih izabranih djela za ediciju Kulturno naslijeđe, nanovo “otkrio” ovog pjesnika prepoznavši veličajnost njegove pisane ostavštine u svoj njenoj slojevitosti. Nadati se da će ove četiri knjige Izabranih djela Safvet-bega Bašagića kod šire javnosti dodatno potaknuti interes za čitanjem i izučavanjem pisanog naslijeđa ove jedinstvene i izrazito bitne figure ukupne bošnjačke kulture. Izabrana djela Safvet-bega Bašagića mogu se kupiti u Dobroj knjizi po cijeli od 89,00 KM.

Stav.ba