Napokon dostojan Dan ljudskih prava u BiH

Skoro da nema dana u godini koji nije zauzet „Danom borbe“ za ili protiv nečega. Tako je i deseti dan dvanaestog mjeseca u godini određen za Dan ljudskih prava koji se u našoj zemlji zadnjih godina vrlo intezivno obilježava u kontekstu prava žena, ugroženih grupa u društvu, manjina itd. Na ovaj dan je potpisana Opšta deklaracija Ujedinjenih naroda o ljudskim pravima 1948. godine.

Međutim, kad uzmemo u obzir da je u Bosni i Hercegovini počinjen Genocid i udruženi zločinački poduhvat, a takva politika je nastavljena kroz institucije, koje između ostalog, nedozvoljavaju povratničkoj djeci Bošnjaka u manji entitet i djelove FBiH gdje su Hrvati većina da uče maternji bosanski jezik postavlja se pitanja svrhe borbe za ljudska prava i dostojanstvo.

Ipak, promjene se dešavaju i upornost daje rezultate. Da krenemo redom. Jutros su se javnosti obratile zajedničkom saopćenjem Udruženja žrtava i svjedoka genocida i Udruženja “Pokret majke enklava Srebrenica i Žepa”.

“25. godina nakon agresije i genocida koji je izvršen na teritoriji BiH, i dalje imamo poricanje ratnih zločina, veličanje zločinaca, omalovažavanje i sistemsku diskriminaciju žrtava rata. Hiljade predmeta ratnih zločina čeka svoj sudski epilog, dok je sve manje živih svjedoka. Još uvijek porodice nestalih tragaju sa posmrtnim ostacima više od 7.000 ubijenih. Ratni zločinci slobodno hodaju ulicama bh. gradova, a predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik studentski dom imenuje po presuđenom ratnom zločincu Radovanu Karadžiću”, istaknuto je u saopćenju.

Prošlo je 50 godina od historijske geste kancelara Zapadne Njemačke Willyja Brandta, koji je kleknuo pred Spomenikom junacima Varšavskog geta i zatražio oprost za zločine počinjene za vrijeme nacističke vlasti. Bosna i Hercegovina još čeka svog Wiliya Brandta, koji bi otvorio novo poglavlje zajedničke budućnosti.

Napokon tužba protiv Ravnogorskog  pokreta

Tužilaštvo Bosne i Hercegovine podiglo je danas optužnicu zbog izazivanja rasne, nacionalne ili vjerske mržnje i netrpeljivosti u Višegradu 2019. godine.

Optuženi pripadnici Ravnogorskog  pokreta terete se da su na području Višegrada i okolice, u  martu 2019. godine,  svojim djelima, radnjama i postupcima, javno izazvali i raspirivali nacionalnu i vjersku mržnju, razdor i netrpeljivost među konstitutivnim narodima  u Bosni i Hercegovini.

Tužitelj Odjela III Tužiteljstva Bosne i Hercegovine, podigao je optužnicu protiv Dušana Sladojevića, zvanog Krvce i Čiča, rođenog 1957. godine u Ključu, Slavka Aleksića, zvanog Vojvoda, rođenog 1956. godine u Bileći i Riste Lečića, rođenog 1963. godine u Trebinju.

Optuženi se terete da su 10. marta 2019. godine, sudjelovali na okupljanju u organizaciji Ravnogorskog pokreta otadžbine Srpske Višegrad, na Trgu palih boraca u Višegradu, te kasnije na lokalitetu Dobrunske rijeke, poznatom kao “Draževina“.

Nada za ozdravljenje bh. pravosuđa

Najava ostavke Milana Tegeltije koji već godinama svojim djelovanjem uništava autoritet VSTV-a i cijelog pravosudnog sistema u Bosni i Hercegovini je pokazatelj da kontinuirani unutrašnji pritisci u kombinaciji sa jasnim stavovima iz „međunarodne zajednice“ daju rezultate.

Naravno, problem ostaje jer dotični samo jedna domina u sistemu sa mnogo falinki.

Ko manipulira imenom Radovana Karadžića

Očito je da se Dodik zadnjih mjeseci nalazi u defanzivi zbog promjena u CIK-u, otkazivanja stranačkih partnera, lošeg rezultata na izborima i još lošije reakcije na te rezultate, te pritiskom od međunarodne zajednice u čemu mu je najviše “pomogla” Rusija.

Sonja Karadžić-Jovičević danas se je imala jako težak zadatak da najavi skidanje table s imenom njenog oca sa Studentskog domu na Palama. Njeno obrazloženje je odličan primjer priznanja greške kazavši da je ime njenog oca ispolitizirano te da tabla “ako ne može da stoji iz poštovanja, ne treba da stoji ni iz inata”.

Vrlo brzo nakon press konferencije mediji su izvjestili da je ploča s imenom ratnog zločinca Radovana Karadžića skinuta je sa Studentskog doma na Plama.

Radovan Karadžić je 20. marta prošle godine pred Mehanizmom pravosnažno osuđen na doživotnu kaznu zatvora za genocid počinjen u Srebrenici te zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja.

Slijedeći koraci su oduzimanje odlikovanja osuđenim ratnim zločincima Radovanu Karadžiću, Momčilu Krajišniku, Biljani Plavšić i Nikoli Koljeviću, uklanjanje crkve iz dvorišta Fate Orlović, ali i promjena naziva ulica u zapadnom Mostaru.

Bez obzira na brojne izazove Bosna i Hercegovina se nalazi u povoljnijem položaju nakon američkih izbora i niza događaja koji jasno ukazuju na promjenu narativa prema negatorima Genocida. Vrijedi podsjetiti na presudu Evropskog suda u slučaju Pudarić koja jasno ukazuje da je na agresiji i Genocidu utemeljena sistemska diskriminacija u postdejtonoskoj Bosni i Hercegovini.

Ovom prilikom ističemo veliki uspjeh obilježavanja 25 godišnjice Genocida u Srebrernici uprkos okolnostima pandemije, a u kojoj je učešće imalo preko 40 predstavnika država iz cijelog svijeta.

Kada u javnost na obilježavanju 25 godišnjice Genocida ode poruka da je nedopustiva glorifikacija genocida od strane šefova država, ambasadori moraju implementirati te stavove.

Sjednica Vijeća sigurnosti na kojoj je  zatraženo uklanjanje sporne ploče na Palama je direktna posljedica ovogodišnjeg obilježavanja Genoicida u Srebrenici.

Jasno je da bez sprečavanja i kažnjavanja Genocida i UZP-a nije moguće graditi zdravo društvo i bolju budućnost, ali potreban je promjena svjesti građana o poimanju države i razumjevanju šta je bitnije od nabavke novih tramvaja.

Borba za ljudska prava svih građana Bosne i Hercegovine nema alternativu!

Za Akos.ba piše: Sanadin Voloder