Najzdravije namirnice svijeta: Badem – jesenja delicija
Iako se uvriježilo mišljenje da spada u grupu orašastih plodova, badem (lat. Prunus amygdalus) je zapravo član skupine koštuničavog voća. U tom je smislu blizak srodnik šljive, višnje, marelice i breskve.
Badem je oduvijek bio vrlo cijenjen zbog svojih velikih blagodati po zdravlje te se njegov uzgoj proširio i po Sredozemlju. U 18. stoljeću španjolski misionari su ga donijeli u Kaliforniju, koja je u međuvremenu postala jedan od najvećih proizvođača badema u svijetu.
Postoje dvije vrste badema: slatki badem (Prunus amygdalis dulcis) – to je badem koji skoro svakodnevno konzumiramo – i gorki badem (Prunus amygdalis amara). Gorki badem izgledom je nešto širi i kraći od slatkog, ali je gorak i stoga nije jestiv. Međutim gorki badem je odličan izvor vitamina B17. Posvetit ćemo se slatkom bademu i njegovim brojnim nutricionističkim i zdravstvenim blagodatima.
Badem – riznica vitamina i minerala
Bademi su korisna i zdrava namirnica, koja sadrži veliki dio dnevno preporučene količine vitamina, minerala, vlakana i aminokiselina. Sto grama badema sadrži 22g ugljikohidrata od čega 12g dijetalnih vlakana, što je 49% potrebnih vlakana dnevno. Dijetalna vlakna nedostaju većini ljudi koji se hrane klasičnom zapadnjačkom prehranom. Iznimno su važna za redovitu probavu te služe kao hrana dobrim bakterijama – probioticima – u našem probavnom sustavu.
U 100 grama badema nalazimo 21 gram bjelančevina, što je 42% od dnevne preporučene količine za odraslu osobu. Bademi su bogati zdravim mastima pa tako 100 grama badema sadrži 49 grama masti, od kojih su 31 gram mononezasićene masne kiseline, a 12 grama polinezasićene masne kiseline.
Bademi su sjajan izvor minerala i vitamina. U 100 grama badema nalazimo…
- 140% preporučene dnevne količine mangana
- 75% magnezija
- 60% bakra
- 50% fosfora
- 130% vitamina E
- 51% riboflavina (B2)
Prevencija srčanog udara
Bademi su bogati mononezasićenim masnim kiselinama. To je tip kiselina koje nalazimo i u maslinovom ulju i koje su važne u prevenciji srčanog udara. Više je studija utvrdilo da svakodnevna konzumacija badema dovodi do smanjenja rizika od srčanog udara između 30 i 45%. Prema tim istraživanjima, izbacite li dio nezdravih, zasićenih masnoća iz mesa i mlijeka i zamijenite ih odgovarajućim količinama korisnih masnoća iz badema, rizik od srčanog udara smanjuje se za 45 posto.
Za ovo možda nisu zaslužne samo mononezasićene masne kiseline, već njihova kombinacija s vitaminom E te mineralima kojima je badem bogat. Također, dokazano je da navedena kombinacija masnih kiselina, vitamina i minerala u bademima pomaže u smanjenju loših LDL masnoća za 8 do 12%.
Kontrola šećera u krvi
Nekoliko je istraživanja napravljeno s ciljem da se utvrdi utjecaj badema na razinu šećera u krvi. Kao što je poznato, prehrana koja se temelji na namirnicama s visokim glihemijskim indeksom, poput šećera i bijelog brašna, snažno podiže količinu šećera u krvi. Neprekidno hranjenje takvim tipom namirnica jedan je od uzroka dijabetesa i pretilosti.
Istraživanja su pokazala da konzumacija 60 do 90 grama badema dnevno zajedno s hranom visokog glikemijskog indeksa smanjuje glikemijski indeks obroka i razinu šećera u krvi. Drugim riječima, badem korigira naglo povećanje šećera u krvi i negativne posljedice po organizam koje ono donosi.
Ako vam bademi stvaraju probavne probleme, iskušajte trik s namakanjem badema u vodi preko noći. Na taj se način aktiviraju enzimi u bademu pa je lakše probavljiv.
Antioksidansi u bademu
Današnji nezdrav način života stvara u organizmu slobodne radikale. Oni su u zadnje vrijeme prepoznati kao uzročnik sve više bolesti pa i onih najtežih – malignih. Da biste smanjili količinu slobodnih radikala i štetu koju oni nanose, potrebni su vam antioksidansi.
Vitamin E je jedan od antioksidansa koji će vam u tome pomoći, a badem sadrži velike količine tog vitamina. Sto grama badema donosi čak 131% dnevno potrebnog vitamina E.
Kožica badema sadrži 20 flavonoida, koji sinergijski djeluju s vitaminom E i udvostručuju ukupno antioksidativno djelovanje badema. To je još jedan od razloga zašto valja koristiti hranu umjesto pojedinačnih dodataka prehrani.
Ljekovito djelovanje badema:
- štiti od moždanog i srčanog udara
- alkalizira organizam
- regulira razinu šećera u krvi
- pomaže kod žgaravice
- poboljšava rad živčanog sustava
- smanjuje razinu lošeg kolesterola
- poboljšava moždane funkcije
- štiti od slobodnih radikala
- potpomaže mršavljenju
- sprječava nastanak žučnih kamenaca
- odličan izvor proteina, zdravih masti, vitamina i minerala
Recepti
Bademovo mlijeko
Bademovo mlijeko izvrstan je i zdrav napitak, pogotovo ako imate problema s laktozom iz kravljeg mlijeka.
Sastojci
- 1 čaša badema
- 4-5 čaša vode
- malo meda ili agava sirupa, po želji
Priprema
Bademe ostavite namočene u vodi preko noći. Ujutro ocijedite i stavite ih u blender.
Dodajte vodu i blendajte u nekoliko navrata sve dok bademi ne budu skroz sitni. Sve to dobro procijedite kroz gazu i zasladite (po želji).
Bademovo mlijeko je gotovo!
Maslac od badema
Maslac od badema jednostavno je napraviti, no trebat će vam malo strpljenja.
Stavite 1-2 čaše badema u blender. Možete dodati žlicu-dvije maslinovog ulja i malo soli.
Cijeli postupak trajat će 10 do 12 minuta, tako da ćete više puta morati isključivati i uključivati blender.
Meljite badem sve dok ne poprimi strukturu malaca.
Gdje kupiti i kako čuvati bademe
Danas nije nikakav problem pronaći bademe, jer ih ima u gotovo svakoj većoj trgovini s prehrambenim artiklima kao i u trgovinama zdravom hranom. Bademe ćete uglavnom naći bez ljuske. Ako se dobro čuvaju, to ne bi trebao biti nikakav problem. Kod kupovine badema pripazite da se ne savijaju pod pritiskom prstiju te da imaju slatkast miris.
Gorak i oštar miris je znak da je badem pokvaren. Čuvajte badem u hermetički zatvorenim posudama na tamnom i hladnijem mjestu. Možete ga čuvati u hladnjaku, a ako ga stavite u zamrzivač može potrajati i do godinu dana. Bademe možete kupiti oljuštene i s kožicom. Kožica sadrže flavonoide i samim tim je vrlo zdrava pa je nemojte izbjegavati, ako vam ne stvara probleme.
