Na studij turskog jezika u BiH dolaze studenti iz regije, Evrope i Turske
Trend studiranja turskog jezika i književnosti na univerzitetima u Bosni i Hercegovini sve je veći, naročito nakon sve veće prisustnosti turske kulture na ovim prostorima. Pored studenata iz Bosne i Hercegovine, te susjednih zemalja, ovaj jezik studiraju i državljani Češke, Makedonije, Turske…
Neki od njih studiraju uz pomoć stipendija, programa razmjena, ali ono što je mnogima zajedničko, jeste ljubav prema tom jeziku.
Jakub Blinka, student iz Praga kazao je kako se u Sarajevu nalazi već nekoliko sedmica, te da je došao putem programa razmjene studenata Erasmus Plus na tri mjeseca. Turski jezik studira duže od godinu dana.
”Živim u Češkoj. Studiram turkologiju na Univerzitetu u Pragu. Veoma volim Tursku i zato studiram turski jezik. Volim historiju i tamo imam mnogo prijatelja”, rekao je Blinka na turskom jeziku. Dodao je kako je tu zemlju posjetio tri puta.
Upitan zbog čega je odlučio da studira turski jezik baš u Bosni i Hercegovini, Blinka je rekao da u Pragu, osim turkologije, studira i balkanistiku.
”Mislim da je Bosna najzanimljivija zemlja za mene zbog historije. Ovdje imam puno prijatelja i priroda je ovdje prelijepa. Kada kažem Bosna i Hercegovina u Češkoj, moji prijatelji vide samo rat. Mislim da mnogi ne poznaju ovu državu“, rekao je Blinka.
Dragan Čitkušev, 19-godišnji student iz Štipa, u Makedoniji, rekao je kako se s turskim jezikom susreće od malih nogu, a na studij se odlučio zbog ljubavi prema Turskoj i zbog turcizama koji su prisutni u Makedoniji.
”Počeo sam ove godine da studiram turski jezik. Došao sam da studiram turski jezik zato što makedonski jezik ima mnogo turcizama koje i dan-danas koristimo. Oni su glavni razlog zašto studiram turski jezik. Želim nastaviti studirati turski jezik, posebno osmanski jezik. Nadam se da će to biti u Sarajevu”, rekao je Čitkušev.
Dodao je kako želi studirati osmanski jezik, jer u Makedoniji postoje mnogi dokumenti iz doba osmanske vlasti koje želi prevesti.
Pored Čitkuševa, turski jezik izučavaju još tri studenta iz Makedonije, a jedan od njih je i Vladimir Jovanovski.
Jovanovski je kazao da su oni dobili stipendije makedonske vlade. Dodao je kako je bio neodlučan da li da izabere Sarajevo, Sofiju ili Beograd.
”Moja konačna odluka je pala za Univerzitet u Sarajevu, jer su prikupljene informacije pokazale se da najveće mogućnosti za izučavanje najprije turskog, a nakon toga i osmanskog jezika nudi multukulturno Sarajevo”, smatra Jovanovski, koji je dodao kako učenje jezika dodatno olakšava veliki broj turskih državljana u Sarajevu i BiH.
Na univerzitetima u Bosni i Hercegovini turski jezik izučavaju, pored studenata iz BiH, studenti iz regije, ali i Turske. Odsjek za turski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli osnovan 2002. godine, prema riječima profesorice Melinde Botalić zbog nedostatka kadra, prvi ciklus studija na sve četiri godine pohađa 116 studenata.
Trenutnim i budućim studentima je poručila da “ne dozvole da stanje u državi ubije njihovu motivaciju, nego da ih osnaži, da ih nauči da se bore”.
Dodala je kako se mnogo toga promijenilo od perioda kada je ona studirala.
“Tada su turski jezik upisivali oni koji se nisu mogli upisati nigdje drugo, a danas studenti dolaze svojom voljom, željni da uče turski jezik, ali istovremeno i tursku kulturu, historiju, književnost, što me čini posebno sretnom”, dodala je Botalić.
Odsjek za turski jezik i književnost na Fakultetu humanističkih nauka u Mostaru pokrenut je 2012. godine, u saradnji s Turskim kulturnim centrom Yunus Emre u tom gradu, koji obezbjeđuje većinu stručnog kadra.
“Trenutno privodimo kraju izradu elaborata za drugi ciklus studija koji će biti pokrenut od sljedeće akademske godine”, izjavio je šef Odsjeka Adis Zilić i dodao kako su, pošto se radi o najmlađem studijskom programu na Fakultetu, imali samo jednog stranog državljana i to iz Turske.
Prema njegovim riječima, iz drugih zemalja dosad nije bilo kandidata, ali da redovno svaki semestar na razmjenu dolazi nekoliko studenata iz Turske.
“Svi naši studenti su tokom prvog ciklusa boravili minimalno po jedan semestar na nekom od univerziteta u Turskoj s kojima smo potpisali protokole o saradnji”, dodao je Zilić.
Odsjek za turski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Zenici osnovan je 2005. godine, a trenutno, što se tiče stranih studenata, studira samo studentica na razmjeni iz Turske. Iz te zemlje je na pomenutom fakultetu dosad diplomiralo 16 studenata.
Svršenici turskog jezika i književnosti u BiH danas su prosvjetni radnici, prevodioci, zaposleni u vladinim institucijama, naučnici….
Jedan od njih je i turkolog Ekrem Čaušević koji se prisjetio studentskih dana na Univerzitetu u Sarajevu. Istakao je kako su u doba kada je on studirao u Sarajevu, na mnogim fakuletima, studirali studenti iz arapskih zemalja. Prisjetio se kolega iz Egipta i Sudana, ali i Bugarske.
Upitan o rječniku o kojem turkolozi, pa i bivši i sadašnji studenti turkologije razgovaraju, Čaušević je kazao kako ”rječnik godinama radi sasvim sam, jer nije uspio pridobiti kolege da se uključe u taj projekt”.
”Čini mi se da sam pogriješio na početku rada, u samome konceptu, jer sam htio napisati rječnik od oko 60.000 natuknica. To je posao koji godinama rade institucije, a kamoli pojedinci. Nadam se da ću ga u dogledno vrijeme završiti, doduše u nešto manjem opsegu, jer je veliki dio života uložen u njega”, izjavio je Čaušević koji je dodao kako rječnik nije jedino što bi htio da ostane iza njega pa radi i na jeziku, zbog čega leksikografski rad povremeno ostane u drugom planu.
Trenutno je u štampi opsežna knjiga o sintaksi turskoga jezika.
“Kontinuirano i sustavno učiti s razumijevanjem, aktivno sudjelovati u nastavi, postavljati pitanje ako je nešto nejasno, čitati, čitati i čitati stranu literaturu, jer se znanje ne može steći samo na nastavi”, poručio je Čaušević trenutnim i budućim studentima.
Akos.ba
