Književni kutakU Fokusu

Muslimanska Španija – period islamskog prosperiteta

Jedan od najzanimljivijih perioda u islamskoj historiji svakako je doba vladavine muslimana u Španiji. Islamska civilizacija u EL-Endeluzu opstala je skoro 800 godina, a upravo djelo autora Andre Clota pod nazivom „Muslimanska Španija“ daje nam veoma dobar hronološki prikaz od početka do kraja muslimanske vladavine ovim područjem.

Devetnaest velikih poglavlja

Ova knjiga sasvim sigurno se ističe po tome što obiluje mnogobrojnim detaljima, međutim jedna od glavnih karakteristika je i ta što osim velikih devetnaest poglavlja poredanih hronološkim redosljedom, obiluje sa mnogo više manjih poglavlja, a sve u cilju što boljeg činjeničnog predstavljanja ove veoma kompleksne historijske teme.

Arapi-nastanak svjetskog carstva

U ovom poglavlju detaljno se govori o početku arapskih osvajanja ovog područja, kao i o prvom osvjaču Tariku Berberu. Također, u poglavlju se raspravlja i o pasivnim reakcijama Vizigota koju nisu uspjeli zaustaviti muslimanska osvajanja.

Španija-provincija na rubu Arapskog carstva

Drugo poglavlje tretira znatno više tema. Jedna od njih je svakakom način na koji je arapsko prisustvo jačalo, kao i prodori koji su doprinijeli za lakši upad muslimana u Španiju. Poglavlje govori i o carstvu Emevija, raznim međusobnim nesuglasicama između muslimana, za koje možemo reći da su u velikoj mjeri usporile muslimanska osvajanja. Arapi, Berberi i Jevreji imali su svoje različite običaje, ali i poslove kojima su se bavili, a upravo u ovom poglavlju detaljno se opisuje njihov stil življenja.

Procvat El-Endeluza

Kao što sam naziv kaže, poglavlje tretira najbolji period muslimanske Španije. Abdurahman II mecena umjetnosti, Hakem II vladar koji je ulagao u istaživanje, znanje, i općenito u nauku tema su ovog poglavlja. Također, upadi Vikinga koji nisu ozbiljnije naštetili muslimanima u Španiji zauzimaju posebno mjesto u ovom dijelu poglavlja.

Era Pobuna

Međusobne razmjerice, unutrašnje slabosti i odnosi sa susjednim državama predstavljaju zanimljiv period tokom vladavine muslimana, zbog toga je autor posebnu pažnju posvetio ovom pitanju.

El-Mensur-Vlastodržac i vojskovođa

Tokom ovog perioda džamija u Kordobi zasijala baš onako kako su i željeli muslimanski vladari, međutim ovaj period pratilo je mnogo intriga, zavjera i autokratskih postupka što je dovelo do niza ratova.

Fitna-velika kriza

Revolucije, građanski ratovi, opsade i kraj hilafeta obilježili su period u kojem su živjeli El-Mensurovi sinovi. Napetost i rivalstva doveli su do sloma hilafeta.

Era Taifa

Period nakon hilafeta doveo je do neizvjesnosti, ali ipak muslimani su još uvijek odoljevali raznim pritiscima i Španija je ostajala muslimanska zemlja.

Almoravidi

Period koji je obilježila afrička berberska dinastija, ali i opredjeljenost prema većem prakticiranju vjere.

Muvehhidi

Doba jačanja religije i vojne sile.

Država i uprava u El-Endeluzu

Poglavlje koje opisuje kako je izgledao dvor vladara, sudsku vlast, finansije, ali i poreze koji su se podrazumjevali u ovom periodu.

Zemlja i ljudi

Veoma iscrpno i zanimljivo poglavlje, koje za razliku od predhodnih nije zasnovano na intrigama i razmjericama. Pažnja je posvećena kršćanskim Mozarapima, Jevrejima, Berberima, Arapima, robovima iz Afrike…

El-Endelus zemlja mislilaca i učenjaka

Sve o zlatnom dobu muslimanskog prosperiteta. Muslimanskim kulturnim mecenama, učenjacima poput Ibn Rušda, raznim ljekarima, astronautima, geografima i historičarima. El-Erabi i njegov misticizam, ali i nauka uopšteno glavne su teme ovog opširnog poglavlja.

Islamsko znanje i kršćanska Evropa

Epoha velikih prijevoda, otkrića i susreta kultura. Razvoj nauke i pisane riječi.

Rekonkvista

Početak kraja islamske Španije i krhka moć Almohada izazvani su jakom najezdom kršćana u cilju razbijanja muslimana u Španiji.

Granada

Granada je bila utočište otpora i muslimanskog blagostanja, koje nažalost nije dugo potrajalo. Kao i ostatak Španije i Granada je pala pod kršćansku vlast.

Kraj muslimanskog života u Španiji

Kraj muslimanskog života u Španiji značio je i završetak slobode za Jevreje. Njihov progon iz Španije nastupio je u isto vrijeme nakon kraja muslimanske vladavine. Jevreji su naravno utočište našli i u našoj domovini Bosni i Hercegovini gdje su veoma dobro dočekani za razliku od ostatka Evrope.

Privreda i trgovina

Svila, ulje, vino i šafran bili su glavni trgovačli resursi, za i nakon muslimanskog prisustva u Španiji.

Maurska umjetnost

U ovom poglavlju Alhambra zauzima najviše prostora, naravno sasvim zasluženo. Ipak, osim Alhambre, govori se o Mudeharskoj umjetnosti uopšteno kao i graditeljskim poduhvatima.

Šta je ostalo od muslimanske Španije?

Nakon svega, postavlja se logično pitanje, šta je ostalo od tako velike civilizacije kao što je bila islamska civilizacija u Španiji? Nažalost, osim pojedinih građevina, posebno na području Granade, veoma malo toga. Ipak, muslimanska Španija može nam biti prikaz kako je sve prolazno pa tako i sva moćna carstva, kao što je ovo bilo. Uspon i pad muslimana Španije lekcija je o kojoj trebamo svi razmisliti.

Za Akos.ba piše: Admir Lisica

Povezani članci